Brojni kompleksi nekadašnje JNA u Hrvatskoj propadaju, dijelom zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa i nedostatka odgovarajućih programa, dijelom zbog ograničavajućih zakonskih odredaba i administrativnih prepreka, a dijelom zbog nedostatka novca da se objekti obnove i privedu svrsi. Pokazalo se, međutim, da objekti koji su ustupljeni lokalnoj samoupravi, premda uz velike napore, postaju gospodarski subjekti, atraktivna turistička ili sportska odredišta, sjedišta udruga i slično. Među primjerima iznimno dobro iskorištene vrijedne imovine ustupljene gradovima jesu bivše vojarne u Slatini i Virovitici.
Pet godina obnove
Hrvatski dragovoljci i policajci, pripadnici hrvatskih obrambenih snaga, 16. rujna 1991. godine oslobodili su vojarnu tadašnje JNA u središtu Slatine i graničnu karaulu Zanoš u Kapincima u općini Sopje, a sutradan i karaulu Bobrovac u Noskovcima, također u općini Sopje. Slatinska vojarna prva je oslobođena vojarna na velikom području od Koprivnice do Osijeka, što je imalo veliki utjecaj na daljnji tijek događanja u Domovinskom ratu.
Nakon 11-godišnjeg nekorištenja vojarne i njezina propadanja, tadašnja ministrica obrane Željka Antunović, praćena visokim vojnim predstavnicima, 16. rujna 2002. posjetila je Slatinu i na posebnoj svečanosti predala cijeli kompleks i ključeve bivše vojarne tadašnjoj slatinskoj gradonačelnici Kseniji Plantak za potrebe slatinske Srednje škole Marka Marulića. Ta je škola s 1100 učenika tada bila najveća obrazovna ustanova u Virovitičko-podravskoj županiji i jedina na širem području grada.
Zgrada vojarne i tri garaže predane su školi 25. veljače 2004., a ostali dio kompleksa zadržan je u vlasništvu Grada za buduće gradske potrebe. Uslijedila je opsežna rekonstrukcija i dogradnja vojarne, u kojoj od 1. siječnja 2009. djeluje suvremeno uređena Industrijsko-obrtnička škola Slatina kao samostalna ustanova, nastala izdvajanjem trogodišnjih programa iz Srednje škole Marka Marulića. Karaule na području općine Sopje, međutim, i dalje propadaju.
Udruge, karting, sportski tereni
Dan poslije slatinske, oslobođena je i virovitička vojarna, ali u njoj je boravila Hrvatska vojska sve do kraja srpnja 2007. Iste godine (15. listopada) u Virovitici su tadašnji ministar obrane Berislav Rončević i gradonačelnik Zvonko Kožnjak potpisali sporazum o primopredaji vojarne. Koliko se tada značenje pridavalo tom događaju pokazuje i popis uzvanika, među kojima su bili predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin i zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Slavko Barić.
Budući da je riječ o velikom kompleksu od ukupno 70-ak hektara, tu su smješteni već dovršeni brojni objekti javne i društvene namjene, a isplanirana je kompletna namjena cijelog područja. Prema riječima gradonačelnika Ivice Kirina, tu su Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici te studentski restoran, u gradnji je studentski dom sa 108 ležajeva, a u pripremi je gradnja 3. osnovne škole sa sportskom dvoranom i sportskim sadržajima te gradnja Tehnološko-inovacijskog centra. U nekadašnjem vojnom kompleksu smještene su također sportske i druge udruge građana, karting-staza, teniski i drugi sportski tereni, Javna vatrogasna postrojba, skladišta gradskih ustanova i Državnog arhiva, radionica Čazmatransa, a tu je i gradski azil za pse. U planu je gradnja hale za sajam Viroexpo, sportskih terena s bazenima…(Petar Žarković-Glas Slavonije)
Poduzetničke zone
Grad Virovitica dragovoljno je preuzeo i brigu o nekadašnjem vojnom skladištu Šištat. Osim toga, na državnom zemljištu koje je DUUDI ustupio gradu smještene su poduzetničke zone s više od tisuću novootvorenih radnih mjesta.
(domovina.net)