Izradio je jedinstveni Sunčani sat u Hrvatskoj, pripremio Priručnik za praktičnu nastavu za stručnog učitelja i učenike prvih razreda strojarske struke, brodogradnje i metalurgije, iskusan je u provođenju ideja učeničkog poduzetništva, a ujedno je i priznati inovator. On je stručni učitelj Zoran Kozjak iz Industrijsko-obrtničke škole u Virovitici, koji je za svoj dugogodišnji rad na promicanju tehničke kulture nedavno dobio i vrijedno priznanje „Faust Vrančić“ koje dodjeljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

– Ponosan sam što sam dobio ovo priznanje, a moram priznati i da su me jako obradovali komentari mojih učenika na društvenim mrežama koji su mi dali potporu i čestitke – kaže nam Zoran Kozjak dok razgovaramo o njegovom radu, nagradama, mentorstvu.

„ŠARAFANJE“ U KRVI

U nastavi u kojoj će mu ove godine biti 25 godina rada, zatekao se sasvim slučajno, kaže.
– Srednju školu sam završio u Zagrebu. Išao sam u Rade Končar (današnja Strojarska tehnička škola prof. dr. Frana Bošnjakovića, op.a.) i tamo sam svojevremeno bio najbolji alatničar u Hrvatskoj. Odlučio sam se nakon toga za fakultet, a potom, kao privremeno, za nastavu u školi. I, eto, to privremeno odužilo se na više od dva desetljeća, a sada sam u fazi izdavanja i priručnika za metalsku struku – sa smiješkom kaže Zoran Kozjak, koji je u jedinstveni nastavni materijal povezao devet godina teoretske i 16 godina praktične nastave s učenicima. Mnogi ga poznaju kao nagrađenog inovatora, budući da s učenicima redovito kao mentor sudjeluje na poznatim sajmovima Inventum u Iloku i Arka u Zagrebu.

– Inovacije, ‘šarafanje’, to mi je u krvi. Otac je imao privatnu radionicu pa sam odrastao uz alate, učio kako se koriste i što sve mogu, kako od starog napraviti nešto novo. I danas sam takav pa na buvljaku, na primjer, nalazim dio predmeta koji kasnije iskoristimo u radionici – otkrio nam je te istaknuo kako njemu i učenicima stari alati i oprema koju škola ima nisu prepreka za zlato ili srebro na prestižnim sajmovima.

MANUALNO, A NE DIGITALNO

– U odnosu na opremljenije radionice, mi još uvijek radimo puno toga manualno. Znamo da škole nemaju novca. Dobro bi nam došli CNC strojevi i suvremenija oprema, ali i bez njih odradimo posao i učenici svladaju sve nastavne zadatke – kaže ovaj snalažljivi stručni učitelj.
Iz njihove školske radionice dosad su izašle brojne inovacije, a saonice za snijeg i suho vrijeme, s kotačićima, posljednji su njihov izum. Prije njih predstavili su se dozatorom-lijevkom za vino i samonatapajućim stalkom za cvijeće, sklopivim stepenicama, vozilom za osobe s invaliditetom koje prometuje po teže dostupnim površinama, tzv. vodenim zidom koji može pomoći kod alergija…

– Od ideje do realizacije dug je put, a ponekad na inovaciji, da bude potpuna, treba raditi i nakon zlatne medalje koja se dobije za inovaciju na sajmu. U tom procesu puno je prijedloga, razmišljanja, isprobavanja. Kao mentor zaista nastojim potaknuti kreativnost kod učenika. Inovaciju ne radimo odmah, malo realiziramo, razgovaramo, analiziramo, ja samo vodim, a pojedinci onda odrade važan posao – objašnjava ovaj nagrađeni mentor.
Želja mu je, poručuje, da učenika ima i više, budući da je metalska struka jako tražena na tržištu.

– Čak 80 posto učenika odmah po završetku škole dobije posao. Poslodavci diplomu koju djeca dobiju na natjecanjima jako cijene pa im je to još jedna prednost na tržištu. Ali, nema zainteresiranih za, primjerice, bravare, tokare, glodače i slično – poručuje Z. Kozjak.

Kurikuralna reforma uspjet će ako se ispune tri bitne odrednice

Zoran Kozjak u nastavi je punih 25 godina i upoznat je s prednostima i nedostacima obrazovnog sustava i strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj. Na pitanje što misli o najavljenim reformama, rekao je:

– Kurikularnu reformu svakako treba provesti, uskladiti planove i programe s tržištem rada. No, to će biti samo mrtvo slovo na papiru ako se istovremeno ne ispune tri bitne odrednice: da učenik već tijekom školovanja zna gdje će se zaposliti, da učitelj bude dobro plaćen za svoj posao te da škole budu dobro opremljene. (www.icv.hr, mlo)