Svake godine na prvi dan proljeća, 21. ožujka obilježava se Svjetski dan šuma.
I ove godine želim kratkim osvrtom skrenuti pozornost naših sugrađana na važnost šuma, na njihovu ekološku, zaštitnu i gospodarsku funkciju.

EKOLOŠKA FUNKCIJA

Ekološka važnost šuma se najprije ogleda u činjenici da bez aktivnosti drveća nema života na zemlji. To su dva osnovna procesa:

1. FOTOSINTEZA- kojom biljka uz pomoć sunčevog svjetla veže ugljični dioksid i ispušta kisik. Izmjereno je da 1 ha šume za godinu dana proizvede 20 tona kisika. Naravno da u procesu fotosinteze biljke vrše i funkciju filtracije ili vezanja štetnih tvari iz tla i zraka, te ih na taj način uklanjaju iz okoliša.

2. TRANSPIRACIJA- proces kojim biljka gubi vodu kroz puči na listovima, odnosno proces kojim biljka vraća vodu oćišćenu i filtriranu natrag u prirodu.

3. TURISTIČKO-ESTETSKA FUNKCIJA: Boravak i zadržavanje turista te ostvarenje turističkog prihoda je nezamislivo bez sredine koja nema zaštićene prirodne krajolike različitog stupnja zaštite ( od pojedinačno zaštićenih stabala do parkova prirode i nacionalnih parkova ) koji su ujedno uređeni za posjetitelje sa šetnicama, pješačkim i biciklističkim stazama i informativnim pločama. Ovakvi prostori ujedno imaju i odgojno obrazovnu funkciju na povećanju ekološke svijesti građana.

ZAŠTITNA FUNKCIJA

Šume ostvaruju svoju zaštitnu funkciju a da toga često nismo svjesni niti to primjećujemo. To je:

1.ZAŠTITA VODA: šume proćišćavaju podzemne i površinske vode, a u blizini akumulacija štite vodu od zagađenja. Kod dugotrajnih kiša, pljuskova i topljenja velikog snijega, šume akumuliraju velike količine vode i sprečavaju poplave, a akumuliranu vodu postepeno otpuštaju.

2.ZAŠTITA TLA: šume svojim korjenovim sustavom i prostornim rasporedom čuvaju tlo od klizanja i erozije. Šuma spriječava odnošenje tla pod utjecajem vjetra i vode, posebno na nagnutim terenima. Šume u visokim planinskim područjima spriječavaju pojavu odrona i snježnih lavina.

3,ZAŠTITA KLIME: Veći šumski kompleksi povoljno utječu na klimu. Ljeti šuma povećava vlažnost zraka te smanjuje ekstremne temperature. Šuma štiti naselja od jakog vjetra i buke a smanjuje i onećišćenje zraka. Šuma stvara mikroklimu određenog područja te utječe na povoljnije biometeorološke uvjete življenja.

GOSPODARSKA FUNKCIJA

Šume u Hrvatskoj danas obuhvaćaju 47% površine ili 2,6 mil ha , od čega je gotovo 80 % u državnom vlasništvu. Posebno trebamo biti ponosni na naše sastojine koje su prirodne po postanku, mješovite strukture, te izuzet no vitalne i zdrave.

S gospodarskog gledišta treba naglasiti da se površina pod šumama povećava, djelomično kao posljedica domovinskog rata a djelomično kao posljedica smanjenja poljoprivredne proizvodnje, što ima za rezultat prirodno obrastanje napuštenih površina, odnosno napad pionirskih vrsta drveća na nove površine.

Gotovo 8000 ljudi, djelatnika „Hrvatskih šuma“ danas radi na poslovima čuvanja zaštite i gospodarenja šumama, te još gotovo 3000 djelatnika kooperanata „Hrvatskih šuma“. Indirektno u drvnoj industriji je zaposleno čak 27 000 djelatnika, što daje ukupnu brojku od gotovo 40 000 ljudi koji su direktno i indirektno vezani za djelatnost gospodarenja šumama te preradu drva i proizvodnju namještaja.

Osim toga šuma je najsloženiji biološki kompleks u kojem se život različitih biljnih i životinjskih vrsta odvija u tlu, listincu, trulim i živim stablima te krošnjama. Šumu osim drveća sačinjavaju zeljaste biljke ( posebno su značajne proljetnice ), zatim mahovine, paprati, lišaji te veliki broj gljiva. Od životinja se naročito ističu sisavci, ptice, gmazovi, vodozemci te veliki broj kukaca.

20170320 150851 CustomU sklopu obilježavanja svjetskog dana šuma, članovi Hrvatskog šumarskog društva, su jučer poslijepodne ( 20. ožujka ) imali tradicionalno uređenje okoliša i orezivanje drveća i grmlja posađenog oko prostora Šumarije. Cijeli prostor oko zgrade Šumarije se tematski uređuje i oblikuje, i sada već ima oko 60-tak vrsta drveća i grmlja.

Osim uređenja prostora, u krugu Šumarije je zasađeno 30-tak voćnih sadnica jabuka, šljiva i krušaka, a u konačni cilj je formirati voćnjak starih sorti voćaka. (www.icv.hr)