Jedva smo dočekali proljeće i toplije dane kako bi slobodno vrijeme mogli provoditi u prirodi. No, šetnje, druženje i druge aktivnosti na otvorenom mogu narušiti krpelji. Njihov ugriz, iako najčešće bezazlen, može biti itekako opasan. Krpelji za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi, a pri hranjenju mogu na čovjeka prenijeti uzročnike opasnih zaraznih bolesti. Najčešće su to virusi i bakterije koji uzrokuju krpeljni meningoencefalitis i lajmsku boreliozu, poznatiju i kao tzv. lajmsku bolest. Današnja medicina uspješno se bori s ovim bolestima kvalitetnim cjepivima i antibiotskim terapijama, no važno ih je prepoznati.
Najefikasnija zaštita od ugriza je prevencija. Dakle, nakon svakog boravka u prirodi pregledajte se, posebice djecu, kako biste krpelja uklonili prije nego li ugrize. Krpelj čak i po nekoliko sati traži mjesto gdje će ugristi i tako ostavlja dovoljan prostor za uspješno uočavanje i odstranjivanje. Za ugriz traži mekani dio kože, najčešće su to područja iza uha, na tjemenu (posebice kod djece), zatiljak, pazuh, meki dijelovi pregiba lakta i koljena. Ubod najčešće ne osjetimo zbog svojevrsnog anestetika kojeg krpelj luči u svojoj slini, tako da ne možemo računati na to da će ga otkriti bol prilikom ugriza.
ZABORAVITE ALKOHOL I ULJE, UZMITE PINCETU U RUKE!
Ukoliko vas ugrize krpelj, najbolje ga je pažljivo odstraniti pincetom, i to primiti ga što bliže koži i laganim povlačenjem izvući. Nikako ga nemojte mazati, jer u tim trenucima zbog stresa krpelj u vaš organizam može ispustiti dodatnu količinu eventualno prisutnog virusa. Dakle, zaboravite na alkohol, ulje, vosak i brojne druge savjete koje ste čuli. Za uspješno odstranjivanje potrebna je samo čista pinceta i mirna ruka. Ukoliko dođe do pucanja pa rilce ili glava ostanu u koži, ne trebate paničariti i kopati ih van. Dovoljno je ostaviti ih, organizam će ih sam odbaciti ili se možete javiti liječniku pa će on u sterilnom okruženju očistiti ostatke pod kožom.
Uz prevenciju, koja je najbolje rješenje, ako često boravite u prirodi, bilo profesionalno ili rekreativno, stručnjaci savjetuju i cijepljenje. U rizičnu skupinu ulaze šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, turisti. Cijepljenje se provodi trima dozama cjepiva protiv kojima se postiže zaštita tijekom tri do četiri godine. Nakon tri godine se treba docijepiti jednom dozom, ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite. Ako spadate u rizičnu skupinu o cijepljenju se posavjetujte s epidemiologom u nadležnom zavodu za javno zdravstvo.
(www.icv.hr, mp)
