Radnja se odvija i pretprošlom stoljeću, točnije 1895. godine kada na Jankovac dolazi srednjovjekovna svita i priređuje opuštajući provod kojem je domaćin Josip plemeniti Janković. Sve je znaku srednjeg vijeka,. od odora do razgovara, a sve završava ponovnim susretom, nakon dva stoljeća Josipa plemenitog Jankovića i njegove sestre Marije Sidonije Pejačević. Sve ovo dio je sjajnog povijesno-planinarsko-turističkog događaja u Park šumi Jankovac koji je organiziralo planinarsko društvo ”Bršljan-Jankovac” iz Osijeka. Članovi ovoga društva obukli su se u srednovjekovne odore i krenuli iz Osijeka putem Gutmannove pruge do Jankovca.
- U Osijeku su izlazile novine na njemačkom jeziku „DieDrau“. U broju od 7. srpnja 1895. opisao je Dr. Vilim Winter Osječki odvjetnik, sudbonosni izlet na Jankovac. Dr. Vatroslav Schwarz, tadanji ravnatelj Huttler – Kohlhoffer-Monspergerove zakladne bolnice u Osijeku poveo je omanje društvo na izlet na Jankovac, već tada poznatu slavonsku planinsku destinaciju. U općem oduševljenju prirodom na Jankovcu, donijeli su odluku da se osnuje planinarsko društvo. Mjesec dana kasnije, izletnici su u Osijeku osnovali “Bršljan” prvo planinarsko društvo u Osijeku i Slavoniji. Ovogodišnji izlet “Retro Jankovac” je pokušao izletnike “Gucom” odvesti Gutmannovom prugom na Jankovac. Željezničke karte kupljene na kolodvoru kod Željke ( nakon što prometnik Zvonko dozvoli polazak vlaka) bile su “cvikane” po uređujućem kondukteru. Kada je josip susreo sestru Mariju, uslijedio je neugodan susret s hajdukom Bojanićem, jer bogati gosti iz grada su izazov – uskoro će zima kada on prestaje s aktivnošću, potom je svoj repertoar odsvirao glasovirač iz kurije pl Jankovića, sa aktualnim repertoarom iz 19. stoljeća. Hvala svim našim članovima i prijateljima koji su nam pomogli u realizaciji ove priče koja je vratila Jankovac u 19. Stoljeće. – rekao je počasni član Bršljan Jankovca i idejni začetnik ove priče Đorđe Balić.
Ulogu Josipa plemenitog Jankovića odigrao je poznati slavonski povjesničar Zdenko Samaržija, a njegovu sestru Marij uSidoniju, kustosica gradskog muzeja Našice, Silvija Lučevnjak:
Prihvatio sam ulogu zahvaljujući mom prijatelju Đorđu Baliću s kojim želim oživjeti povijest Jankovca. Vodimo se povijesnom maksimom ”zamislimo”, dakle zamislimo kako je ovo sve izgledalo kada su došli staklari, kada je Janković počeo graditi jezera, kako su Jankoviću dolazili gosti, a nakraju zamislimo kako su došli prvi osječki turisti ovdje, koji su osnovali prvo slavonsko planinarsko društvo. Ovo je velika stvar za povijest, jer muzeji su premale i začahurene institucije i tamo se može prezentirati samo ono što je restaurirano, a ovakva otvorena povijest, prezentirana u prirodi na stvarnim lokacijama je jedna posebna promocija i način na koji se povijest može im ora čuvati. Tako moram pohvaliti osječko društvo na sjajnoj pripremi i ideji i kamo sreće da ima ovakvih događanja više jer to hrvatskom narodu jako puno znači. – rekao je Samaržija.
Jedan od organizatora bio je i Zlatko Lončarić, Slavonac i član PD Bršljan Jankovac i Zanatlija, a već dugo vremena stanovnik Zagreba:
- Mi smo evo fosili koji planinarimo 50-60 godina po tim našim slavonskim planinama i dičimo se ovim ljepotama. Uprizorili smo zato ovo druženje da vratimo povijest na Jankovac, u prekrasnu alpsku dolinu koja je jedna od najljepših dolina u Hrvatskoj. Svi smo mi od Slatinskog Drenovca išli planinarskim stazama do Jankovca i evo oduševili se i velikim posjetom i podrškom koju su nam dali posjetitelji. Naši preci su putovali do dva dana kako bi došli na Jankovac i otkrili i ovo prelijepo mjesto koje smo mi dužnu čuvati danas, ali isto tako i njegovu bogatu povijest. – rekao je Lončarić.
Posebno zanimljivi bio je susret brata i sestre, Josipa i Marije, koji su razmijenili iskustva iz svog života prisjećajući se dogodovština iz djetinjstva, udaje Marije Sidonije u kuću Pejačevića virovitičkih, a sve su sa zanimanjem popratili članovi društva i velik broj posjetitelja Jankovca. Sjajna ideja osječkih planinara koja je vratila Jankovac u povijest i pokazala svo bogatstvo prošlosti ovoga kraja. (www.icv.hr, vg)
[g-gallery gid=”430719″ random=”1″]