U većini slučajeva podcjenjujemo hodanje samo zato što je osnovni način kretanja – dobro poznata, laka i jednostavna aktivnost. No, nije svako hodanje istovremeno i rekreacija pa se stoga obilazak trgovačkih centara nažalost ne ubraja u šetnju kao oblik rekreacije. Čak i da niste od onih koji uživaju u podizanju utega ili trčanju, to nije razlog da se odreknete svakodnevnog kretanja. U odličnu formu bez intenzivnih napora možete doći hodajući, ali naravno, uz određena pravila.
KAKO PRAVILNO HODATI
Za rekreacijsko hodanje moraju biti ispunjeni određeni uvjeti.
– Hodanje mora biti dovoljno brzo, kao da nam se žuri, pri čemu se kucanje srca ubrzava i poveća broj udisaja, i mora trajati dovoljno dugo, barem 30 minuta na dan – istaknuo je jedan od virovitičkih fitness trenera.
Također je važno, napominje, hodanje u skladu s kondicijom.
– Cilj hodanja nije da se zapušete, nego da se što koordiniranije krećete ovisno o vašim tjelesnim sposobnostima – istaknuo je. Međunarodno udruženje atletskih saveza naglašava da kod brzog hodanja ni u jednom trenutku noge nisu istodobno toliko podignute od tla da je to vidljivo golim okom. Prednja noga mora biti ispružena sve od trenutka kad dotakne tlo do trenutka kada se odgurne od tla, tek tada je to pravilno hodanje.
PROTIV NESANICE
Hodanje je aerobna aktivnost, opskrbljuje mozak dvostrukom količinom kisika. Među ostalim, povećava budnost i koncentraciju.
– Pomaže mi da tijelo održim u kondiciji, pritom sam na svježem zraku, razgledavam naš grad, a uz lagano žensko ćaskanje trošim i kalorije – zadihano nam je ispričala Renata Milković, koja dan ne može zamisliti bez hodanja, omiljene joj aktivnosti.
– Nakon večernjeg hodanja u društvu mojih prijateljica osjećam se bolje, nekako “lakše”. K tome hodanje mi ublažuje zdravstvene probleme, a nemam čak ni problema s nesanicom – oduševljeno nam je kazala Marija Klepač, koja svaki slobodni vikend provodi u prirodi, planinareći.
POMAŽE ZDRAVLJU, ALI I KREATIVNOSTI
Istražujući što je to uopće rekreativno hodanje, nekoliko puta smo naletjeli i na zanimljivu vezu između hodanja i kreativnosti. Brojni stručnjaci ističu kako se pravilnim hodanjem povećava dotok kisika i prokrvljenost koji djeluju na desnu, kreativnu stranu mozga.
Također ističu da redovna brza šetnja smanjuje rizik od srčanih bolesti, raka, dijabetesa, čak i moždanog udara. Povećava kapacitet pluća i pozitivno utječe na dobro raspoloženje. Šetnja manje opterećuje organizam i zglobove od trčanja pa je idealna rekreacija za osobe koje se ne mogu baviti napornijim sportovima. (www.icv.hr, rp)
