Branje runolista i drugih, zaštićenih biljaka u šetnji Alpama moglo bi vas koštati stotine eura, upozorava francuska policija koja ovih dana ima pune ruke posla s neposlušnim planinarima. Policija je zaplijenila na tisuće cvjetova runolista i raznog drugog, alpskog bilja i upozorila kako će se globe penjati i do 750 eura.

I Hrvatska ima svoje zakone koji zabranjuju branje zaštićenog bilja kako bi se sačuvale, a kazne su posebno visoke za pojedince koji ih beru za preradu i/ili prodaju – prenosi poslovni.hr

Naša najpoznatija zaštićena planinarska biljka je runolist, kojeg ćete vidjeti na stijenama i travnjacima Velebita, Dinare, Risnjaka te Ličke Plješivice. Prepoznat ćete ga po gustim vunastim dlakama i bijelim cvjetovima koji izgledom podsjećaju na lavlju šapu. Nekada je, zataknut za šešir, bio simbol planinara, no danas je zakonom zaštićen.

Velebitska degenija, koja je simbol Velebita, kao i biokovsko zvonce također nikako ne treba brati. Kitajbelov pakujac, planinski stolisnik, palagruški kupus, istarski zvončić i dubrovačka zečina, koje uljepšavaju prirodu diljem Lijepe Naše također ne treba dirati.

Osim toga, svakog proljeća šetači, planinari i drugi zaljubljenici u prirodu se podsjećaju kako osobito treba paziti na proljetnice, piše punkufer.dnevnik.hr

-Državni inspektorat podsjeća građane kako je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica npr. velecvjetni kukurijek (Helleborus niger L.) dok je za branje proljetnica, poput visibaba (Galanthus nivalis L.), ljubice (Viola odorata L.), pasjeg zuba (Erythronium dens-canis L.) ili drijemovca (Leucojum spp.) potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja – piše dirh.gov.hr

Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno tražiti dopuštenje Ministarstva, što znači branje do pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova i jedan busen mahovine dnevno.

A tijekom cijele godine vrijedi upozorenje:

-Novčanom kaznom u rasponu od 7.000,00 do 200.000,00 kuna ovisno o težini prekršaja kaznit će se svaka fizička ili pravna osoba ako: bere, reže, sječe, iskopava, sakuplja ili uništava jedinke strogo zaštićenih biljaka, gljiva, lišajeva i algi iz prirode, kao i njihove razvojne oblike; namjerno hvata ili ubija, namjerno uznemirava posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije, namjerno uništava ili uzima jaja, namjerno uništava ili oštećuje ili uklanja razvojne oblike, gnijezda ili legla, oštećuje ili uništava područja razmnožavanja ili odmaranja strogo zaštićenih životinja iz prirode i njihove razvojne oblike; drži, prevozi, prodaje, razmjenjuje te nudi na prodaju ili razmjenu žive ili mrtve jedinke iz prirode strogo zaštićenih vrsta i njihove razvojne oblike; provodi aktivnosti i radnje sa strogo zaštićenim vrstama bez dopuštenja Ministarstva ili protivno dobivenom dopuštenju; obavlja aktivnosti koje mogu dovesti do značajnog smanjenja brojnosti jedinki u populaciji neke zavičajne divlje vrste; bez dopuštenja Ministarstva ili protivno dobivenom dopuštenju koristi zavičajne divlje vrste za čije korištenje je potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva; kada kao uzgajivač, odnosno vlasnik matične jedinke ili uzgojene jedinke strogo zaštićene životinje iz skupine kralježnjaka ne osigura označavanje te jedinke na način propisan Zakonom – obavještava Državni inspektorat, što znači da se kazne penju i do oko 26.545 eura, što je dodatan razlog da ostavimo prirodu u jednakom stanju u kojem smo je i pronašli.

(poslovni.hr, dirh.gov.hr, punkufer.dnevnik.hr)