Prema grčkoj mitologiji Mentha je bila ninfa koju je progonio pohotni Zeus, a njegova žena Hera ju je u nastupu ljubomore bacila na zemlju. Zeus se tada smilovao i pretvorio ju je u metvicu. Od tog trenutka metvica je simbol neuhvatljivosti, istine… Metvica je odlična začinska biljka koja se često koristi u kulinarstvu, piše Večernji.
Metvicu se može uzgajati u vrtu, a voli duboko, humusno i vlažno tlo. Najbolje uspjeva na sunčanim i polusjenovitim mjestima. Dovoljno je posaditi nekoliko sadnica, ona će se sama uskoro brzo proširiti. Upravo zato, ako je sadite uz druge vrste, joj treba ograničiti prostor kako ne bi “pregazila” druge biljke.
Metvica se bere pred samu cvatnju, što se događa u različita doba godine. Valja ju osušiti, ali na sjenivitom mjestu. Sušena metvica čuva se u dobro zatvorenim staklenim posudama na tamnom mjestu od 9 do 12 mjeseci. Paprena metvica nastala je križanjem vodene metvice (Mentha aquatica) i vrste Mentha spicata, tako da ne postoji u prirodi kao samonikla biljka. Na uglatim stabljikama visine 40 do 90 cm rastu jajasti, svijetlozeleni do tamno-zeleni, a katkad i crvenkasto listovi nazubljena ruba. Biljka širi karakterističan intenzivan miris pun svježine.
Primjena: Osim u kulinarstvu, paprena metvica koristi se i za pripremu eterčnih ulja, koja djeluju antibakterijski i antivirusno. Stimulira živčani sustav, podiže krvni tlak i djeluje kao stomahik.
Napomena: Metvicu ne bi smjele konzumirati trudnice, dojilje, mala djeca, dojenčad, ljudi alergični na mentol i oni koji imaju problema sa želučanom kiselinom. Prevelike količine čaja od metvice mogu izazvati proljev, grčeve, bol u mišićima, osip i pospanosti. Eterično ulje metvice ne smije doći u kontakt s očima.
(living.vecernji.hr)
