Spaljeno oko 600 Židova u Baselu
U doba kad je Europom vladala velika epidemija kuge (“Crna smrt”) koja je ubila 30 – 60% stanovnika, praznovjerni su građani Basela u Švicarskoj optužili Židove da su otrovali bunare i tako izazvali bolest. Dokaz za to bila im je manja smrtnost Židova tijekom epidemije. Lokalni cehovi u Baselu željeli su se osvetiti Židovima, pa su ih 1349. godine okupili 600 na otoku na Rajni u drvenoj zgradi, a zatim zgradu zapalili. Židovi su izgorjeli, a preživjela siročad prisilno je preobraćena na kršćanstvo. Građani Basela zabranili su Židovima stanovanje u gradu na 200 godina, no kasnije su odustali od te odluke zbog ekonomskih potreba.

Izabran posljednji netalijanski papa
Na današnji dan 1522. godine izabran je posljednji netalijanski papa. Izabrani Adrian VI. bio je Nizozemac i rođeno ime bilo mu je Adriaan Florenszoon Boeyens. Bio je jedini Nizozemac ikada izabran za papu. Bio je tutor cara Karla V., koji je bio oduševljen kad je čuo da je njgov učitelj izabran za papu. No, uskoro se pokazalo da novi papa želi vladati nezavisno od cara. Bilo je to doba početaka Lutherovog protestantskog pokreta (Luther je započeo reformaciju 1517. godine, za vrijeme prethodnog pape Leona X. iz obitelji Medici). Neki smatraju da Adrian VI. nije prepoznao opasnost od Lutherovog pokreta, što je navodno imalo teške posljedice kasnije.

Započeo američki građanski rat
Na današnji dan 1861. godine započeo je Američki građanski rat ispaljivanjem prvih pucnjeva iz pušaka. Dogodilo se to u luci grada Charlestona u državi Južnoj Karolini. Ta je država istupila iz Sjedinjenih Američkih Država nekoliko tjedana prije, a na taj dan jedan je sjevernjački ratni brod pokušao ući u luku. Južnjački kadeti ispalili su pucnjeve upozorenja iz Citadele koja je štitila luku. Pucnjevi su preletjeli brodski pramac, a tri zrna su pogodila sam brod, koji se na to okrenuo i napustio luku, te otplovio u New York. Ratni se brod zvao “Star of the West” (Zvijezda zapada), pa se ovaj događaj zove i “Star of the West” incident.

Velika Britanija uvela porez na dobit
Porez je temelj svake države, i oduvijek se na neki način prikuplja. U davna doba uzimao se ako treba i ognjem i mačem, no 1799. godine Velika Britanija je uvela porez na dobit, kao prvo organizirano prikupljanje novaca za potrebe države od poduzetnika.

Izveden prvi probni let Concordea
Nakon Drugog svjetskog rata ljudi su tražili načine kako povezati zemaljsku kuglu na što brži način, pa je izveden prvi probni let nadzvučnog putničkog aviona, poznatog Concordea, i to na nebu iznad Bristola 1969. godine.

Rođen Karel Čapek
1890. godine rođen je Karel Čapek, češki književnik, tvorac moderne znanstveno fantastične književnosti i uvoditelj riječi robot u današnji život. Školovao se u Brnu, Pragu, Berlinu i Parizu. Bio je doktor filozofije, novinar i pisac. Najznačajniji je prozaik izmedu dva svjetska rata i najpoznatiji češki pisac izvan granica Češke. Prve književne radove pisao je i objavljivao zajedno s bratom Josefom. Samostalno je pisao priče, romane, drame, putopise, eseje, kozerije i feljtone. Svjetsku slavu postigao je dramom “R. U. R.”(Rossums Universal Robots, 1920.) kojom je uveo riječ robot i započeo niz utopističkih djela posvećenih problemu opasnosti od naglog razvitka tehničke civilizacije: “Tvornica Apsolutnoga”, “Krakatit” i “Rat daždevnjaka”. Tim se djelima nametnuo se kao tvorac moderne znanstveno-fantastične književnosti. Bajke je počeo pisati za vrijeme Prvoga svjetskog rata, crpeći građu za njih iz narodnih predaja svoga rodnog kraja. Napisao je jedanaest priča kojima se svrstao u osnivače moderne bajke. Za djecu je još napisao i knjigu “Dašenjka ili Život šteneta”, prema kojem je snimljen i crtani film, a s bratom Josefom dvije knjige: “Pripovijetke o psiću i mačkici” i “Dobro se svršilo ili debeli djedica, razbojnici i detektiv”. Poznato mu je djelo “Poštarska bajka” za djecu.

Rođena Joan Baez
1921. godine rođena je Joan Baez, američka folk pjevačica. U početku je pjevala angloameričke pučke popijevke i balade i pratila se na gitari. Poslije 1963. godine izvodila je politički angažirane pjesme, a osamdesetih godina djelovala je kao pacifist.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)