Izašao prvi broj Reader’s Digesta
Reader’s Digest možda je u današnje vrijeme izgubio svoj utjecaj, no nakon prvog broja 1922. godine, slijedećih sedamdesetak godina bio je možda i jedna od najcitiranijih tiskovina, a novinari koji su pisali za Digest stvarali su trendove i mitove.

Treća ekspedicija stigla na Mjesec
Treća ekspedicija na Mjesec stigla je na današnji dan 1971. godine, pristavši lunarnim modulom blizu Fra Maura. Alan Shepard i Edward Mitchell hodali su Mjesečevom površinom 4 sata, skupljajući uzorke.

Uveden obavezni pregled ljudi na letovima u SAD-u
Iako je iz današnje perspektive putnika avionom maltretiranje na aerodromu normalna stvar, skidanje cipela i nemogući redovi za ulazak u duty free zonu nešto što je svakodnevna stvar, zapravo je obavezni pregled uveden na današnji dan ne tako davne 1972. godine na letovima u SAD-u.

Država Kongo postala privatni posjed belgijskog kralja
Teritorij druge najveće država u Africi, Kongo, dodijeljen je na današnji dan 1885. godine belgijskom kralju Leopoldu II. u privatni posjed. Bio je to ishod Berlinske konferencije koja je odlučila o sudbini velikog dijela kolonijalne Afrike. Leopold II. dobio je tako posjed od 2,344,000 kvadratnih kilometara (234,400,000 hektara) s otprilike 30 milijuna stanovnika. Kraljevi su ljudi započeli kolonijalno izrabljivanje Konga. Onima koji nisu ispunjavali radne kvote čak su odsijecane ruke. Kvote su bile tako nerealno visoke da su susjedna sela napadala jedna druge kako bi odsjekla ruke koje bi davali kolonijalistima kad ne bi mogli ispuniti kvote. Po nekim procjenama u razdoblju ekspoloatacije umro je desetak milijuna ljudi. Slučaj je postao međunarodni skandal i Leopold se morao odreći Konga i prenijeti ga na belgijsku vladu 1908. godine.

Izgubljena nuklearna bomba
Na današnji dan 1958. godine dogodio se jedan od najneobičnijih nuklearnih incidenata u povijesti. Naime, američki bombarder tipa B-47 Stratojet koji je nosio nuklearnu bombu sudario se s lovačkim zrakoplovom F-86. Da bi spriječila detonaciju bombe posada bombardera izbacila ju je iz zrakoplova, pa je ona pala u more blizu obale američke savezne države Georgia. Bomba je bila teška 3450 kilograma i vjerojatno se zabila u pješčano morsko dno. Bilo je nekoliko pokušaja njezinog pronalaženja i vađenja iz mora, no nijedan nije uspio. Do danas postoji bojazan da bi kućište bombe moglo korodirati od morske vode i početi ispuštati radioaktivne tvari u more. Promatranja za sada ne pokazuju povećanu količinu zračenja na tom području. Inače, ta vrsta bomba je termonuklearnog tipa i snage od nekoliko megatona (stotine puta jača od one bačene na Hirošimu).

Rođen André Citroën
Osnivač francuske tvornice automobila Citroën rođen je na današnji dan 1878. godine u židovskoj obitelji u Parizu. Djed mu je bio nizozemski prodavač limuna pa je uzeo prezime Citroen, što na nizozemskom znači limun. Andréov se otac doselio iz Amsterdama u Pariz, a majka mu je bila Židovka iz Varšave. André Citroën utemeljio je svoju tvornicu automobila 1919. godine. Pokrenuo je prvu masovnu proizvodnju automobila izvan SAD-a. Do ranih 1930-tih već je postao 4. najveći proizvođač automobila na svijetu. U automobilskoj industriji Citroën je uvodio mnogo noviteta. Tako je Citroën Traction Avant bio prvi masovno proizvedeni automobil s prednjim pogonom. Slavni Citroën DS (“Žaba”) bio je prvi s hidropneumatskim ovjesom i mnogim drugim inovativnim rješenjima. Oštar suparnik Andréu Citroënu bio je Louis Renault, koji je bio antisemitski raspoložen.

Preminuo Eduard Slavoljub Penkala
1922. godine preminuo je Eduard Slavoljub Penkala, hrvatski izumitelj i inženjer. Penkala je rođen 20. travnja 1871. godine u Liptovskom Mikulášu (Liptószentmiklós), u Mađarskoj (danas Slovačka). Poljsko-židovskog i nizozemskog je podrijetla. Jedan je od najznačajnijih izumitelja s početka 20. stoljeća. Nakon mature 28. rujna 1892. godine i završetka studija na sveučilištima u Beču i Dresdenu, diplomirao je na Kraljevskoj visokoj tehničkoj školi u Dresdenu 25. ožujka 1898. godine i pisao doktorsku disertaciju s područja organske kemije. Već tada je Penkala govorio, čitao i pisao njemački, slovački, poljski, mađarski, a služio se i francuskim jezikom. Tijekom studija pohađao je satove violine gdje je upoznao svoju buduću suprugu, pijanisticu Emiliju Stoffregen s kojom će imati četvero djece. Nakon ženidbe izabrao je Zagreb kao prebivalište svoje obitelji i nastanio se na današnjem Trgu kralja Tomislava br. 17. Ovdje je počela njegova blistava karijera. Prihvatio je državnu službu i 14. lipnja 1904. godine položio službenu prisegu. S vremenom je svom imenu pridodao Slavoljub i postao naturalizirani Hrvat. Njegov opus obuhvaća od 70 do 80 izuma s područja mehanike, kemije, fizike, aeronautike (zrakoplovstva) itd. Već 1903. godine patentira “Termofor” u Budimpešti, Beču i drugdje. Usporedno s time radi na izumima mehaničke olovke i nalivpera. Prvu mehaničku olovku na svijetu patentira 24. siječnja 1906. godine.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)