Poginuli Buddy Holly, Ritchie Valens i The Big Bopper u zrakoplovnoj nesreći
Na današnji dan 1959. godine dogodila se najteža nesreća u povijesti rock and rolla, kad su poginula tri slavna glazbenika u istoj avionskoj nesreći. Naime, Buddy Holly, Ritchie Valens i J. P. Richardson (The Big Bopper) putovali su toga dana u malenom zrakoplovu tipa Beechcraft Bonanza (u koji stanu samo pilot i tri putnika) iz Iowe u Minnesotu na svojoj glazbenoj turneji. Padao je lagani snijeg, a pilot je bio 21-godišnji Roger Peterson, koji nije imao dovoljno iskustva za let po takvom vremenu. Srušili su se nakon samo desetak kilometara leta u kukuruzište sjeverno od aerodroma. Udarili su u zemlju pri brzini od oko 270 kilometara na sat i sva su četvorica poginula od udara. U pjesmi “Američka pita” današnji tragični dan nazvan je “The day the music died” (“Dan kada je umrla glazba”).

Poletio prvi američki avion ‘Sudnjeg dana’
Na današnji dan 1961. godine američko je ratno zrakoplovstvo (USAF) započelo operaciju Looking Glass, što je kodni naziv za činjenicu da je od tada pa sve do današnjeg dana uvijek jedan američki avion u zraku da posluži kao komandni centar u slučaju da zapovjedništvo na zemlji bude uništeno atomskim udarom. Zanimljivo je da su u slučaju pojačane opasnosti od izbijanja rata pilot i kopilot tog aviona morali nositi poveze na jednom oku, kako bi u slučaju iznenadnog nuklearnog bljeska sačuvali barem to oko i mogli nastaviti s letom. Danas umjesto toga nose specijalne naočale koje se automatski zatamne u slučaju nuklearnog bljeska. Avion je tipa Boeing E-6 Mercury. Posada na njemu sposobna je preuzeti komandu nad svim američkim nuklearnim snagama u slučaju da se pokaže potreba. Moguća je čak i komunikacija s nuklearnim podmornicama putem 4 kilometra duge antene koju avion može izvući iz repa.

U talijanskom skijalištu Cavalese došlo do neobične nesreće s tragičnim posljedicama
Na današnji je dan 1998. godine u talijanskom skijalištu Cavalese došlo do neobične nesreće s tragičnim posljedicama. Naime, američki avion iz zrakoplovne baze Aviano svojim je desnim krilom zahvatio i prekinuo kabel skijaške žičare koja se penjala na vrh planine Cermis u Dolomitima. Avion je bio tipa EA-6B Prowler, namijenjen elektronskom ratovanju i tom prilikom nije teško oštećen. Izgubio je dio krila, no mogao se vratiti u bazu. Kabina žičare s 20 putnika pala je s visine od oko 80 metara. Nitko u njoj nije preživio. Do nesreće je došlo jer je avion letio prenisko, na visini manjoj od 100 metara, premda je imao zapovijedi od Pentagona da leti iznad 300 metara na tom području. Brzina aviona pri nesreći bila je oko 870 kilometara na sat. Nesreća je izazvala anti-američke prsvjede u Italiji, naročito zbog toga što su pilot i navigator oslobođeni krivnje na američkom sudu. Obitelji žrtava dobile su odštetu od 1.9 milijuna dolara po poginulom. Neobično je i to da se na istom skijalištu 22 godine ranije dogodila najteža nesreća u povijesti vezana za žičare. Naime, tada su 42 osobe poginule pri padu s otprilike 200 metara visine.

Albert Spalding otvorio tvornicu za proizvodnju lopti
Razne igre s loptom tijekom povijesti privlačile su pažnju javnosti, došavši do statusa najvažnijih sporednih stvari u svijetu. Čovjek koji je ostvario možda i najveću pojedinačnu zaradu na njima je Albert Spalding, otvorivši na današnji dan 1876. godine tvornicu koja je počela proizvoditi prve službene lopte za baseball, tenis, košarku, golf i nogomet.

Objavljen manifest dadaizma u Zurichu
Umjetnici su, s druge strane, gledali svijet iz svog kuta koji se ponekad drastično razlikovao od ostalih trendova. Tako je 1916. godine Tristan Tzara objavio manifest dadaizma u Zurichu, potaknuvši lavinu inventivnih umjetničkih pravaca u slijedećih nekoliko godina.

Održano prvo zasjedanje Lige naroda
Kako je Prvi svjetski rat zavio svijet u crno, svjetske sile nastojale su odmah nakon njegovog završetka na neki način osigurati da se tako nešto ne može ponoviti. Osnovana je Liga naroda, preteča današnjih Ujedinjenih naroda, a prvo zasjedanje održano je upravo na današnji dan 1919. godne.

Preminuo Isidor Kršnjavi
1927. godine preminuo je Isidor Kršnjavi, hrvatski slikar, kulturni i javni djelatnik. Prvu likovnu poduku dobija u Osijeku, a potom u Beču studira povijest i povijest umjetnosti. Već u vrijeme studija piše u hrvatskim časopisima filozofsko-estetičke članke. Kao stipendist studirao je slikarstvo na akademiji u Münchenu, a potom od 1872. do 1877. godine boravio je u Italiji studirajući i kopirajući stare majstore. Posredovanjem Strossmayera postaje profesor povijesti umjetnosti i arheologije na zagrebačkom Sveučilištu. Već slijedeće godine daje poticaj za osnivanje Društva umjetnosti kojemu je niz godina tajnik i ideolog, a bio je prvi ravnatelj Strossmayerove galerije slika. Pod upravom Društva, u suradnji s Bolleom, osniva Obrtnu školu i Obrtni muzej (Muzej za umjetnost i obrt). Zaslužan je i za hrvatsku izložbu u Budimpešti. Postavio je i Strossmayerovu zbirku u palači Akademije znanosti i umjetnosti te je postao ravnatelj galerije. Godine 1884. dolazi u sukob sa Strossmayerom i njegovim pristašama, te ulazi u mađaronsku Narodnu stranku putem koje je izabran za narodnog zastupnika. Od 1887. do 1891. godine studirao je pravo, postaje predstojnik Odjela za bogoštovlje u Khuenovoj vladi, a 1897. vraća se na Sveučilište. Kasnije je pristupio Čistoj stranci prava. Živo je sudjelovao u izgradnji Zagreba – njegovom su inicijativom izgražene mnoge bolnice, knjižnice, škole i spomenici te osnovana brojna društva. Isto tako, financirao je tiskanje udžbenika i modernizirao školstvo. Slikarstvom se bavio u ranoj mladosti i nakon I. svjetskog rata. Kao likovni kritičar Kršnjavi je aprioričan s jakim sklonostima prema estetiziranju, historicizmu i tradicionalnosti. 1925. godine objavio je roman Božji vitez, a 1926. godine i njegov nastavak, Božji sirotan. Preveo je i Danteovu Božanstvenu komediju, a taj je prijevod i sam ilustrirao. Također je pisao i pjesme, koje su bile objavljivane u suvremenim časopisima, putopise te memoare.

Preminuo Johannes Gutenberg
1468. godine preminuo je Johannes Gutenberg, njemački izumitelj tiskarskog stroja. Smatra se da je u Strasbourgu 1440. godine razvio tehniku tiskanja. U Strasbourgu je živio najmanje do 1444. godin, nakon čega ne postoje zapisi sljedeće četiri godine, sve do 1448. godine. Od 1448. opet je u Mainzu, posuđuje novac od sestrinog supruga Arnold Gelthus, moguće za izradu tiskarskoj stroja i pribora. U to vrijeme već je bio upoznat sa tehnikom dobokog tiska (“intaglio”). Godine 1450. tiskarski stroj je u upotrebi i tiska njemačku poemu, vjerojatno prvo tiskanje. Godine 1455. dovršava svoj prvi tipografski rad, latinsku Bibliju na 1282 folio stranice u 2 stupca po 42 retka, tiskanu u 100-200 primjeraka, dijelom na pergamentu, dijelom na papiru (“Biblija od 42 retka”). Imitirajući u lijevnim slovima tadašnji gotički krasopis s njegovim ligaturama i kraticama, upotrijebio je za to svoje izdanje 290 različitih znakova. Međutim, Gutenberg se nije slagao s partnerom Fustom oko daljnjeg poslovnog razvoja tiskare pa ju je nakon sudskog spora izgubio. O njegovu daljnjem tiskarskom radu ne zna se ništa pouzdano, ali mu se pripisuje tiskanje izdanja “Missale speciale”, “Mainzer Catholicon” i “Biblije od 36 redaka” izdane u Bambergu. Posljednje tri godine života proveo je na dvoru kneza izbornika, nadbiskupa Adolfa Nassauskog u Mainzu, živeći od nadarbine koju je uživao kao član kneževe dvorske svite. Tamo je osnovan i muzej s izloženim njegovim strojem i radionicom koja je održavana.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)