Ivan Bjelovučić preletio Alpe i postavio visinski rekord
Ivan Bjelovučić vjerojatno je bio prvi hrvatski pilot. Godine 1908., u dobi od 19 godina, upisao se u zrakoplovnu školu u Parizu. Letačku dozvolu francuskog aerokluba s rednim brojem 87 dobio je 10. lipnja 1910. godine. Godine 1910. letio je od Pariza do Angoulemea, obletjevši pritom Eiffelov toranj. Tu vijest objavio je i zagrebački “Vijenac”, zajedno s Bjelovučićevom slikom. Godine 1912. pariški dnevnik Le Matin proglasio ga je najboljim francuskim zrakoplovcem. Na današnji dan 1913. godine postao je prvi pilot u povijesti koji je uspješno preletio Alpe. Pri preletu je postigao i novi visinski rekord (3200 m). Kasnije je postao i zapovjednik Peruanskih zračnih snaga.

U Francuskoj započele prve Zimske olimpijske igre
Na današnji dan 1924. godine započele su u Chamonixu u Francuskoj (u podnožju Mont Blanca) prve Zimske olimpijske igre u povijesti. Isprva je to trebao biti samo tjedan zimskih sportova vezan za Ljetne olimpijske igre koje će se održati te godine u svibnju i lipnju, no kasnije su te igre službeno proglašene prvim Zimskim olimpijskim igrama. Sudjelovalo je 16 zemalja, a medalje su se dijelile u 7 sportova: bob, umjetničko klizanje, hokej, skijaški skokovi, skijaško trčanje, nordijska kombinacija i brzinsko klizanje. Sve do 1992. godine Zimske olimpijske igre održavale su se iste godine kad i ljetne, a tada je uveden razmak od dvije godine.

Osnovan brazilski grad São Paulo
Na današnji dan 1554. godine osnovan je São Paulo, najbogatiji brazilski grad, najnapučenije područje južne hemisfere te sedma po veličini metropola svijeta u kojoj na površini od 1.523 četvorna kilometra živi nešto više od 11 milijuna ljudi. Uz to što je centar kulture i gospodarstva, grad koji je ime dobio prema svetom Pavlu smatra se i Alpha World Cityjem što znači da je jedan od centara današnje globalne ekonomije.

Henrik VIII. potajno se oženio s Anne Boleyn
Engleski kralj Henrik VIII. bio je već oženjen kad se zaljubio u Anne Boleyn. Za razliku od svoje sestre, Anne mu nije htjela postati ljubavnicom, nego je inzistirala na tome da on ostavi suprugu i oženi se njome. Henrik je pokušao razvrgnuti brak s Katarinom Aragonskom, španjolskom princezom kojom je bio oženjen i koja mu još nije donijela muškog nasljednika. Međutim, papa Klement VII. (Giulio de’ Medici iz slavne firentinske obitelji Medici) odbio je proglasiti brak Henrika i Katarine navaljanim. Henrik je stoga počeo razmišljati kako da slomi moć Katoličke crkve u Engleskoj. Na današnji dan 1533. godine potajno se oženio s Anne Boleyn. Nedugo zatim papa ga je ekskomunicirao, nakon čega je došlo do odvajanja Engleske od Katoličke crkve. Henrik se proglasio vrhovnim glavarom engleske (Anglikanske) crkve, a Anne Boleyn je okrunio za kraljicu. Od tada pa do danas Anglikanska crkva odvojena je od Rima.

SSSR službeno izašao iz rata sa Njemačkom
SSSR je tek na današnji dan 1955. godine službeno izašao iz rata s Njemačkom. Četrdeset godina kasnije, također na današnji dan, Rusija je zamalo upotrijebila sovjetsku nuklearnu ostavštinu zbog pogreške koja je ostala zapamćena kao ‘norveški raketni incident’. Ruski radari tom su prilikom pogrešno identificirali Black Brant XII, norvešku istraživačku raketu, te su misleći da se radi o američkoj raketi tipa Trident oglasili uzbunu. Tadašnji predsjednik Boris Jeljcin tom je prilikom aktivirao ‘nuklearnu aktovku’ no nakon što je javljeno kako se raketa udaljava od ruskog teritorija shvaćeno je kako se ne radi o prijetnji te nije došlo do lansiranja ruskog naoružanja. Javnost je o incidentu obaviještena tek nakon tjedan dana u kratkom medijskom izvješću.

Rover Opportunity sletio na površinu Marsa
Mars Exploration Rover – B, poznatiji pod nazivom Opportunity, sletio je na površinu Marsa, točnije na područje zvano Meridiani Planum, na današnji dan 2004. godine. Opportunity, koji je ime dobio na učeničkom natječaju koji je prije lansiranja održala NASA, drugi je od dva identična rovera koje je NASA poslala na crveni planet u sklopu Mars Exploration Rover Missiona. Planirani radni i životni vijek Opportunityja bio je 90 sola (marsovskih dana) no mali robot je i danas, 2.191 dan nakon slijetanja, usprkos poteškoćama koje je prošao operativan i kreće se prema krateru Endeavour. Njegov brat blizanac Spirit na žalost nije bio toliko sretan i od 1. svibnja 2009. nalazi se zaglavljen u pijesku, a NASA-in tim još uvijek smišlja kako ga osloboditi.

Rođen Toše Proeski
1981. godine rođen je Toše Proeski, makedonski pjevač.
Svoje glazbene početke bilježi već u najranijoj fazi djetinjstva kad je imao apsolutnu podršku cijele obitelji. Nakon što je završio glazbeno obrazovanje na Muzičkoj akademiji u Skopju, odlazi u New York na glazbeno usavršavanje kod Williama Reya gdje je išao i Luciano Pavarotti. Svoju karijeru van granica Makedonije bilježi 2002. godine prvo u Srbiji i Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini, a potom u Hrvatskoj i Sloveniji. Zapaženiji nastup ostavlja na Eurosongu 2004. godine sa pjesmom “Life” kad je bio 14, a nakon toga kreće suradnja s Tonijem na pjesmi “Lagala nas mala” s kojim je do kraja svog života ostao jako dobar prijatelj. Svoju dobrotu najviše je demonstrirao pomaganjem nemoćnim ljudima za što je dobio nagradu Majke Tereze, za rad kao UNICEF-ov veleposlanik dobre volje. Pjesmu “This world” snimio je 2004. godine koja je postala UNICEF-ova himna.

Rođena Virginia Woolf
1882. godine rođena je Virginia Woolf, engleska književnica, jedan od ključnih autora narativnoga modernizma i osnivačica feminističke književne kritike. Rođena je u uglednoj viktorijanskoj intelektualistički nastrojenoj obitelji Stephen, Adelaidu Virginiju Stephen odgajali su uglavnom privatni učitelji. Nakon smrti oca Leslieja Stephena, poznatog književnoga kritičara i izdavača, seli se sa sestrom Vanessom u Bloomsbury, područje središnjega Londona koje je, u tijekom vremena (a najviše u međuratnom razdoblju) postalo okupljalištem jednoga sloja britanske inteligencije. Godine 1912. Virginia se udaje za izdavača, pisca i društvenoga aktivista Leonarda Woolfa. Uskoro objavljuje svoj prvi roman, “The voyage out” koji joj nije donio veći kreativni proboj, ali je postavio neke od njenih dominantnih tema i vidova izričaja: lirski pristup zbilji i introspekciju u analizi fluktuirajućih stanja ljudske (posebice ženske) psihe. Otprilike iz toga doba datiraju prvi snažniji živčani slomovi i napadaji duboka psihičkoga raskola koji su je pratili do konca života i koji bijahu i uzrokom njena samoubojstva. Kao vid radne terapije Virginia Woolf i njen suprug osnivaju “Hogarth Press”, nezavisnu nakladu koja je trebala služiti afirmaciji avangardnih i marginaliziranih pisaca. Poslije još dva romana “Noć i dan” i “Jakovljeva soba”, uslijedila su za Virginiu Wolf velika ostvarenja književnoga modernizma: romani “Gospođa Dalloway”, “Svjetionik”, “Valovi” te zbirke eseja i književnih kritika “Svoj vlastiti prostor” i “Tri gvineje”.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)