Sveučilište Columbia postiglo cijepanje prvog atoma u povijesti
Na današnji dan 1939. godine, znamenito sveučilište Columbia postiglo je cijepanje prvog atoma u povijesti. Čovjek je ušao u samu osnovu postojanja, istovremeno osiguravajući prilično kvalitetan izvor energije i omogućujući zastrašujuće oružje koje je razvijeno u samo nekoliko godina i, za sada, aktivirano samo dva puta protiv drugih ljudi. Neka ostane tako zauvijek.

Kraljica Viktorija prepustila mjesto Georgeu V.
Kraljica Viktorija, najdugovječniji monarh ljepšeg spola, na današnji je dan 1901. godine prepustila mjesto Georgeu V., nakon pune 63 godine na tronu Velike Britanije. Istovremeno ju je tako duga vladavina postavila na četvrto mjesto svih vremena.

Osnovana prva švicarska garda u Papinskoj Državi
Švicarska garda kao obrambena snaga Vatikana nastala je na današnji dan 1506. godine, za vrijeme pape Julija II. (rođen kao Giuliano della Rovere). Taj je papa, koji je prije bio biskup švicarskog grada Lausanne, zamolio švicarske kantone da mu pošalju malu vojsku od 200 ljudi za obranu Papinske Države. Švicarci su se odazvali, i na današnji dan stigao je u Rim kontingent od prvih 150 vojnika. Zbog toga se današnji dan uzima simboličnim početkom postojanja švicarske garde. Inače, tijekom povijesti mnogi europski dvorovi imali su švicarsku gardu. Naime, Švicarska je nekada bila relativno siromašna alpska zemlja, pa su njeni mladići bili prisiljeni tražiti posao u inozemstvu kao vojnici-plaćenici. Švicarska garda francuskog kralja Luja XVI., primjerice, bila je posljednja koja je ostala braniti kralja za vrijeme Francuske revolucije i pri tome je izginula gotovo do posljednjeg čovjeka. Papinska švicarska garda danas je posljednja takve vrste na svijetu. Danas se ona sastoji od 135 pripadnika, i to: 99 gardista, 31 dočasnika, 3 časnika, 1 kapelana i 1 zapovjednika (koji je uvijek po činu pukovnik).

Robert Budd Dwyer ubio se pred kamerama
Na današnji se dan 1987. godine američki političar Robert Budd Dwyer ubio pred uključenim kamerama, tvrdeći da je nevin pred optužbama o korupciji. On je, naime, po funkciji bio ministar financija američke savezne države Pennsylvanije. U velikom političkom skandalu otkriveno je da je ta država naplatila višak poreza od državnih službenika. Trebalo je pronaći računovodstvenu tvrtku koja bi izračunala koliko poreznog novca treba vratiti zaposlenicima. Dwyera su optužili da je namjestio taj posao jednoj kalifornijskoj tvrtki, dobivši zauzvrat mito. Na današnji dan, sazvao je konferenciju za novinare i, dok je 5 televizijskih kamera snimalo, izvadio revolver Smith and Wesson kalibra .357 Magnum, te si pucao u usta.

Rođen George Gordon Byron
1788. godine rođen je George Gordon Byron, britanski književnik. Neko je vrijeme, kao lord, sudjelovao u radu Gornjeg doma i istakao se govorničkom vještinom. Njegova primamljiva vanjština i zanimljiva ličnost učinila ga je ljubimcem među velikim brojem žena. Nakon razvoda zauvijek napušta Englesku, te putuje cijelom Europom i Bliskim istokom. Byron je bio među najistaknutijim engleskim književnicima. Glavna su mu djela: “Putovanje Childa Harolda”, “Don Juan”, “The Giaour”, “The two Foscari”, “Cain, Heaven and Earth” i druga. Osobito je poznata njegova poema “The prisoner of Chillon”.

Preminuo papa Benedikt XV.
Na današnji dan 1922. godine preminuo je papa Benedikt XV. Rođen je u Genovi kao Giacomo Paolo Giovanni Battista della Chiesa, bio je sin markiza Giuseppea della Chiese. Otac mu nije dao da studira teologiju, pa je morao završiti pravo. Ipak, kasnije je ipak nagovorio oca da upiše teologiju i postao je svećenik. Zanimljivo je da je della Chiesa bio kardinal samo tri mjeseca prije nego što je izabran za papu. Izbor se dogodio upravo u prvim mjesecima Prvog svjetskog rata, pa se novi papa od početka angažirao na zaustavljanju rata koji je zvao “samoubojstvom Europe”. Bio je mirotvorac i želio je da rat zavši već za Božić 1914. godine. No njegove su akcije drugi državnici ignorirali. Protestanti nisu željei ćuti za mirovnu inicijativu od strane jednog pape, a od katoličkih državnika francuski političar Clemenceau smatrao je papinsku inicijativu protu-francuskom. Kad papi nisu uspjele mirovne inicijative, okrenuo se humanitarnoj pomoći za žrtve rata. Pri tome je gotovo u potpunosti ispraznio vatikansku riznicu (u vrijeme njegove smrti u njoj je ostalo zaliha u vrijednosti od samo 19,000 dolara). Današnji papa Benetikt XVI. rekao je da je odabrao ime Benedikt između ostalog po Benediktu XV., zbog divljenja njegovim postupcim u pokušaju uspostave mira u ratnim vremenima.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)