Rusija osnovala koloniju u Kaliforniji
Na današnji dan 1812. godine Rusko je Carstvo osnovalo koloniju u Kaliforniji. Podsjetimo, u to je doba čitava Aljaska pripadala Rusiji, a ekspanzija se nastavljala južno prema Meksiku. Istovremeno su Španjolci prodirali s juga (osnivajući misije San Diego, Los Angeles, Santa Barbara itd.). Navedena ruska kolonija u Kaliforniji zvala se Krepost Ross, a danas se to mjesto naziva Fort Ross i nalazi se u okrugu Sonoma sjeverno od San Francisca. Gospodarski smisao kolonija je imala u trgovini, naročito krznom, te u uzgoju poljoprivrednih kultura u svrhu opskrbe ruskih naselja na Aljaski hranom. Godine 1841. Rusiji više nije trebala ta kolonija, jer su pronađeni alternativni putevi opskrbe Aljaske hranom (preko Vancouvera), pa je kolonija prodana jednom privatniku po imenu John Sutter za 30,000 dolara.

Idi Amin postao vođa Ugande
Na današnji dan 1971. godine Idi Amin se proglasio predsjednikom Ugande, vrhovnim zapovjednikom njenih oružanih snaga te šefom generalštaba kopnene vojske i zrakoplovstva. Bila je to posljedica uspješnog državnog udara koji je obavio tjedan dana prije i u kojem je lišio vlasti dotadašnjeg predsjednika Miltona Obotea. Idi Amin bio je kontroverzna i ekscentrična figura. U mladosti se bavio boksom i postao ugandanski prvak u poluteškoj kategoriji. Bio je mnogoženac (poligamist), u braku sa 7 žena, uključujući neke istodobno. Imao je oko 40 službeno priznatih sinova i kćeri. Bio je poznat po uzimanju pompoznih titula, pa se tako, između ostalog, proglasio i škotskim kraljem.

Izvršen prvi let lovca F-16 Fighter Falcon
Američki lovački zrakoplovi F-16 Fighter Falcon, koji su već duže vrijeme i hrvatska opcija modernizacije zrakoplovstva, lete već od davne 1974. godine. Na današnji dan te godine izvršen je prvi službeni pokusni let tog zrakoplova. Trajao je 90 minuta i počeo i završio na zrakoplovnoj bazi Edwards u Kaliforniji (iz iste je baze Chuck Yeager izveo prvo probijanje zvučnog zida u povijesti, a na nju je sletio i prvi space shuttle). Zrakoplov F-16 proizvodila je kompanija General Dynamics, no 1993. prodala je prava Lockheedu. SAD danas više ne naručuje nove F-16 zrakoplove, no proizvodi ih i dalje za strane naručitelje (25 zemalja u svijetu). Isti su zrakoplovi proizvođeni i u Europi, Turskoj i Južnoj Koreji. Zanimljivo je da je F-16 laki lovac i da koristi isti mlazni motor kao i teži F-15 Eagle. No, F-16 ima samo jedan takav motor i jednog pilota, a F-15 dva ista motora i dva člana posade.

Osnovan Buenos Aires
Šesnaesto stoljeće bilo je doba prave invazije španjolskih brodova na drugu stranu Atlantika, osvajajući sve pred sobom mušketama na koje stanovnici Amerika nisu imali odgovor. Na današnji dan 1536. godine osnovan je Buenos Aires, a utemeljiteljem je proglašen konkvistador Pedro de Mendoza.

Spašavanje Alexandera Selkirka postalo temelj za roman Daniela Defoa
Stvaran život često je inspiracija književnosti, a događaj iz 1709. godine rezultirao je jednim od najslavnijih avanturističkih romana. Naime, nakon četverogodišnjeg boravka na udaljenom otočiću ispred obala Čilea spašen je Alexander Selkirk, čija je priča temelj za poznati roman Daniela Defoa Robinson Crusoe.

George Hull priznao prijevaru
Godinu dana George Hull uspio je vući za nos cijeli svijet tvrdeći da ima petrificirane ostatke diva od preko 2,5 metra visine, na kojima je sjajno zarađivao. No, upravo na današnji dan 1870. godine Hull je, iscrpljen borbom s P.T. Barnumom, vlasnikom najvećeg cirkusa na svijetu priznao prijevaru.

Preminuo Josip Runjanin
1878. godine preminuo je Josip Runjanin, hrvatski skladatelj. Runjanin je glazbenu izobrazbu stekao kod vojnoga kapelnika u Glini, a svirao je i glasovir. Kao carski kadet služio je u Glini gdje je često zalazio u društvo ilirskih rodoljuba koji su održavali književne skupove i čitali radove ilirskih pisaca. Ondje je Runjanin prvi put čuo Mihanovićevu pjesmu “Horvatska domovina”. Nije sasvim sigurno je li Runjanin skladao njenu melodiju, ali takvo mišljenje se uvriježilo u drugoj polovici 19. stoljeća. Točna godina nastanka nije poznata, ali se obično uzima 1848. godina. U knjizi Znameniti i zaslužni Hrvati koja je izdana 1925. godine u Zagrebu na str. 232. stoji: “…God 1840. bivši kadetom u Glini ishitrio je poznatu himnu “Lijepa naša domovina” prema melodiji Donizettieve arije “O sole piu ratto” iz 3. čina opere “Lucia di Lammermoor”…”Godine 1861. ukajdio je učitelj pjevanja i organist prvostolne crkve u Zagrebu Vatroslav Lichtenegger napjev pjesme. Čim ju je Lichtenegger uglazbio i obradio za muški zbor, a glazbeno društvo duhovne mladeži u Zagrebu izdalo u svojim “Sbirkama”, pjesma je postala popularnom. Pjesma je pod nazivom Hrvatska himna prvi puta izvedena prigodom otvorenja Hrvatsko-slavonske izložbe u Zagrebu 1891. godine, kada nijedan od autora više nije bio živ.

Preminuo Gene Kelly
1996. godine preminuo je Gene Kelly, američki filmski glumac. Jedan od velikana danas potisnutog filmskog žanra – mjuzikla. U mladosti je diplomirao ekonomiju i novinarstvo na Sveučilištu u Pittsburghu. U to vrijeme izdržavao se kao instruktor plesa što je kasnije utjecalo i na njegovu profesionalnu orijentaciju. Početkom tridesetih godina definitivno se odlučio za poziv plesača. Brodvejsku karijeru započeo je 1938. nastupajući kao zborist u mjuziklu. Ubrzo je stekao ugled kao vrstan koregoraf, a zaredale su i uloge u uspješnim predstavama. To mu je 1942. godine omogućilo i ulazak u svijet filma. Glazbene komedije “Amerikanac u Parizu” (u kojem pratimo sentimentalne peripetije američkog slikara) i glazbeni film “Pjevajmo na kiši” (o kraju ere nijemog filma i njegovih zvijezda) – pružile su Kellyu idealnu priliku za demonstraciju vlastitog talenta. Dopadljivim izgledom i glasom, spontanom glumom i akrobatikom svog plesa osvojio je simpatije široke publike. Američka filmska akademija nagradila ga je 1951. Oscarom za doprinos filmskoj koreografiji, a od 1956. se i samostalno bavio režijom glazbenih filmova od kojih su najuspješniji “Poziv na ples” i “Hello Dolly”. Umro je od posljedica moždanog udara.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)