Sklopljen Zadarski mir
1358. godine u Zadru je sklopljen glasoviti Zadarski mir između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca kojim su se Mlečani odrekli Dalmacije. Zadarskim mirom prvi je put nakon Zvonimira hrvatska obala sa svim svojim otocima bila oslobođena od mletačke vlasti. Priključenje Dalmacije hrvatskom kraljevstvu imalo je znatne političke, društvene i gospodoarske implikacije, bez obzira što se takvo stanje održalo pola stoljeća. Pozivanjem na činjenicu da, za razliku od drugih dalmatinskih gradova, nikad prije nije priznavao vlast ugarskih vladara, Dubrovnik je uspio u samostalnim pregovorima postići izdavanje Višegradskog ugovora, kojim mu je bila zajamčena potpuna autonomija. Od tada se počinje sustavno rabiti i pojam Republika za dubrovačku državu. Ludovik je još jednom morao ratovati protiv Venecije (tzv. treći mletački rat) od 1378. do 1381. godine, budući da je ometala trgovinu Jadranom. Mlečani, koji su pustošli hrvatsku obalu, privremeno su zauzeli Kotor, koji se 1371. podvrgnuo Hrvatskoj i Ugarskoj, te Šibenik i Rab. Nakon poraza u bitki s genoveškom mornaricom ubrzo je sklopljen mir u Torinu. Njime su Mlečani priznali Zadarski mir te se obvezali plaćati 7000 dukata ugarsko-hrvatskom kralju. Također su vratili Kotor, ali se Ludovik odrekao izvoza soli i druge robe na mletačko područje, što je teško pogodilo južnohrvatsku trgovinu.
Milan Šufflay ubijen čekićem u Zagrebu
Poznati hrvatski znanstvenik, jedan od utemeljitelja znanstvene albanologije, ubijen je na današnji dan 1931. godine pred svojim stanom u Dalmatinskoj ulici u Zagrebu. Napadači su mu razbili lubanju čekićem, u rijetko viđenoj demonstraciji nasilja. Nakon počinjenog zločina svjetski su znanstvenici, predvođeni Albertom Einsteinom i Heinrichom Mannom pozvali na prosvjed protiv izvršenog zlodjela. Vrhunac skandala bilo je to što je zločin počinila policija po nalogu iz Beograda. Naime, bilo je to doba Kraljevine Jugoslavije, u kojoj je Šufflayevo političko i javno djelovanje (bio je član Hrvatske stranke prava) bilo nepoželjno vladajućem režimu. Politička ubojstva i dalje su se nastavila, pa je tako 1933. godine ubijen Josip Predavec, potpredsjednik HSS-a. Inače, Milan Šufflay bio je i autor prvog hrvatskog znanstveno-fantastičnog romana pod naslovom “Na Pacifiku god. 2255.”
General Huerta izveo puč i prisilio na ostavku meksičkog predsjednika
Meksički predsjednik Pedro Lascuráin imao je najkraći mandat od svih predsjednika država u povijesti. Do toga je došlo na sljedeći način: on je bio ministar vanjskih poslova Meksika u trenutku kad je general Huerta na današnji dan 1913. godine napravio puč. Tadašnji predsjednik dao je ostavku, kao i podpredsjednik i državni odvjetnik. To je dovelo Lascuráina, kao ministra vanjskih poslova, da bude sljedeći po redu nasljeđivanja predsjedničke funkcije. Generalu je to odgovaralo. Dopustio je Lascuráinu da postane predsjednik, samo kako bi ga ovaj imenovao ministrom unutrašnjih poslova i tako njega doveo na sljedeće mjesto po redu nasljeđivanja. Tada je prisilio Lascuráina da dade ostavku. Cilj cijele te predstave bio je stvoriti privid da je general došao legitimnim putem na mjesto predsjednika. Cijeli predsjednički mandat Lascuráina trajao je po nekim izvorima 15, a po drugima 55 minuta. U svakom slučaju bio je kraći od jednog sata.
Afganistan prvi priznao nezavisnost Kosova
2008. godine Afganistan je postao prva država koja je priznala nezavisnost Kosova. 17. veljače 2008. godine u 16 sati kosovska je Skupština proglasila neovisnost Kosova, jamčeći zaštitu svim nacionalnim zajednicama na Kosovu. Istog je dana Skupština donijela odluku i o novoj kosovskoj zastavi i grbu. Već sljedećeg dana, 18. veljače, pristigla su i prva međunarodna priznanja. Kosovo je kao neovisnu državu prvi priznao Afganistan, a najveće zemlje Europske unije (Francuska, Velika Britanija, Njemačka) izjavile su da su donijele odluku o brzom priznanju Kosova. Kosovo su istog dana priznale i Sjedinjene Američke Države. Sama Europska unija ostala je podijeljena po pitanju priznanja neovisnosti Kosova, budući da se tom činu oštro protivila Španjolska, a onda i Rumunjska, Slovačka i Cipar. Istovremeno, u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji došlo je do nasilnih prosvjeda.19. ožujka 2008., hrvatska je vlada, u dogovoru s vladama Republike Mađarske i Bugarske, usvojila Zajedničku izjavu, kojom su te tri države najavile priznanje neovisnosti Kosova.Vlada Republike Hrvatske istog je dana na zatvorenom dijelu svoje sjednice donijela odluku o priznanju neovisnosti Republike Kosova. Prvi predsjednik samostalnoga Kosova bio je Fatmir Sejdiu.
Preminuo Michelangelo Buonarroti
1564. godine preminuo je Michelangelo Buonarroti, talijanski umjetnik i jedan od najvažnijih i najsvestranijih umjetnika svih vremena. Njegov genij i njegovi veliki pothvati u svim umjetnostima učinili su ga idolom mnogih generacija umjetnika. Opisuju ga kao genija božanskog nadahnuća, nadljudske moći, koja je podarena samo malom broju rijetkih pojedinaca i koja djeluje preko njihove osobe.mU trinaestoj godini započinje umjetnički put na kojem će slijediti jedino neograničenu snagu vlastitoga duha. Umjetnost je za Michelangela bila stvaranje nove stvarnosti, slično božanskom stvaranju svijeta koje ne priznaje uzore, konvencije ni pravila. I njegove skulpture vjerojatno upravo stoga odlikuje taj snažni egzaltirani grč oslobađanja iz nedefinirane gromade kamena ili mramora. Michelangelova umjetnost je dramatična, napeta i napadna. Opsjednut ljudskim tijelom, stvorio je monumentalnu sliku čovjeka kao Herkula i heroja, centralni lik Božjeg svemira. Michelangelo je, pored Leonarda da Vincija, jedan od najinspirativnijih umjetnika talijanske kasne renesanse, kao i svijeta umjetnosti općenito, s uzorom u svom prethodniku Donatellu.
Preminuo Robert Oppenheimer
1967. godine preminuo je Robert Oppenheimer, američki fizičar. Bio je direktor Institute for Advanced Study u Princetonu. Poznat je po radovima iz nuklearne fizike. Godine 1936. otkrio je tip nuklearnih reakcija poznatih pod nazivom “stripping reakcije”, koje su važne pri određivanju nuklearne strukture. Tijekom Drugog svjetskog rata bio je na čelu istraživačkog rada za proizvodnju atomske bombe u Los Alamosu. Poslije rata negativno se odnosio prema projektu izrade H-bombe, pa je 1954. optužen zbog “simpatija prema komunizmu”. Iako su policijska ispitivanja dokazala njegovu lojalnost SAD-u, ipak mu je zabranjen pristup povjerljivim dokumentima o nuklearnom istraživanjima. Godine 1963. potpuno je rehabilitiran te ga je Komisija za atomsku energiju SAD-a, zbog njegova velikoga doprinosa teoretskoj fizici, nagradila Fermijevom nagradom.
(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)