U Australiji pristao prvi brod iz flote europskih doseljenika – kažnjenika
Na današnji dan 1788. godine pristao je u Australiji prvi brod iz flote europskih doseljenika – kažnjenika, koji su trebali osnovati prvu europsku koloniju u Australiji. Bila je to tzv. Prva flota (First fleet) koja je prevozila uglavnom kažnjenike, ali i neke svojevoljno doseljene Britance. Put od Engleske (Porthsmouth) do Australije trajao im je čak 250 dana, a pristali su u Botany Bayu, zaljevu kojeg je 18 godina prije otkrio slavni James Cook.
Ukupno je pristiglo 11 brodova s 1487 ljudi, od čega 778 kažnjenika. Vođa ekspedicije – kapetan Arthur Phillip – odabrao je za lokaciju kažnjeničke kolonije jedno mjesto sjeverno od zaljeva i nazvao ga Sydney – po lordu Sydneyu, tadašnjem britanskom ministru unutarnjih poslova. Inače, Botany Bay, zaljev južno od Sydneya, dobio je ime po obilju botaničkih vrsta koje se u njemu nalaze. Tako ga je nazvao sam James Cook kad je vidio da je njegov brodski znanstvenik oduševljen raznolikošću tamošnje flore.

James Cook stigao na Havaje
James Cook bio je engleski pomorac i istraživač, čuven po svojim trogodišnjim putovanjima u istraživanju južnog Pacifika i priobalnih voda Sjeverne Amerike. Na svom trećem putovanju Tihim oceanom, u potrazi za prolazom koji bi preko sjevera povezivao Tihi s Atlanskim oceanom, na Havaje stiže britanski kapetan James Cook. Dogodilo se to 18. siječnja 1778. godine. Tada nazvane Sandwich otoke koji će se kasnije preimenovati u Havaje. Otočje je tako nazvao po svom zaštitniku Johnu Montaguu, grofu od Sandwicha. I to je kraj “svijeta za sebe” i izolacije u kojoj su živjeli stanovnici Havaja, ali i kraj jedne od najsofisticiranijih civilizacija tog dijela svijeta. Otad će Havaji postati najpoznatije usputno stajalište, neka vrsta pit stopa, na svim trgovačkim rutama preko Tihog oceana.

Predstavljen prvi rengenski stroj
Rengenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 10 i 0,01 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja. Najpoznatija njihova primjena je u dijagnostičkoj radiografiji i kristalografiji. Zbog svoje energije ubrajaju se u ionizirajuće zračenje. Wilhelm Conrad Röntgen objavio je 1895. godine da je u modificiranoj Crookesovoj cijevi otkrio nevidljive zrake koje izazivaju fluorescenciju, prolaze kroz materiju, te se ne otklanjaju u magnetskom polju. Röntgen je te zrake nazvao X-zrake zbog njihove nepoznate prirode. Nedugo nakon toga, točnije 18. siječnja 1896. godine predstavljen je prvi stroj koji primjenjuje takvo zračenje.

Osnovan Bentley Motors Limited
Bentley Motors Limited je engleski proizvođač luksuznih automobila. Sjedište tvtke je u gradu Crewe. Osnovao ju je 18. siječnja 1919. godine Walter Owen Bentley., koji je u Prvom svjetskom ratu proizvodio motore za zrakoplove. Od 1998. Bentley je u vlasništvu Volkswagen Grupe.

Rođen Cary Grant
1904. godine rođen je Cary Grant, američki filmski glumac. U Engleskoj je bio član putujuće glumačke trupe, plesač i glumac u glazbenim komedijama. U Hollywoodu se javio početkom 30-ih godina 20.-og stoljeća tumačeći uloge različitog žanra. Godine 1970. nagrađen je specijalnim Oscarom za doprinos filmskoj umjetnosti. Nastupio je u oko 70 filmova. Najpoznatiji su:
“Priča iz Philadelphije”, “Sjever-sjeverozapad”, “Drž’te lopova”,
“Majmunska posla”, “Šarada”, “Sumnja”, “Ozloglašena” i “Samo anđeli imaju krila”.

Preminuo Paul Verlaine
1896. godine preminuo je Paul Verlaine, francuski pjesnik. U početku je pripadao parnasovskoj školi. Zbog Arthura Rimbauda napušta obitelj i odlazi u pustolovnu skitnju po Belgiji i Engleskoj. U Bruxellesu je pripit, pucao u Rimbauda, zbog čega je osuđen na dvije godine tamnice. Nakon zatvora predaje u Engleskoj i kod isusovaca u Rethelu. Pateći zbog braka propalog zbog njegove biseksualnosti obraća se religiji. Iz zatvora objavljuje zbirku pjesama “Romanse bez riječi” i piše zbirku “Razboritost” koja izlazi 1881. i stihove koji kasnije ulaze u zbirke “Mudrost” i “Paralelno”. Godine 1874. nastanio se u Parizu, gdje je tiskao poemu “Pjesničko umijeće”, koju pjesnička generacija osamdesetih godina prihvaća kao manifest simbolizma, a Verlaine je postao predvodnik novog pravca. Svoja opscena djela tiskao je kriomice pod pseudonimom Pablo de Herlagnez. Opet je zatvoren zbog zlostavljanja majke, boluje od artritisa. Ne razlikuje zbilju od mašte, uzima opijum i hašiš, živi boemskim životom, snašao ga je tzv. pjesnički usud.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)