Sretna Nova godina!
Tradiciju da se prvi siječnja uzima kao početak nove godine, uveo je Julije Cezar nakon reforme svoga kalendara koji se po njemu i nazvao – Julijanski. To je bilo i u skladu sa starom poganskom tradicijom i svetkovinama u čast Sunca koje je, po prilici u to doba, prošlo kroz prvi zimski solsticij i od toga trenutka noći postaju sve kraće, a dani sve duži – priroda je, dakle, upravo završila jedan svoj ciklus i sada slijedi obnova, novi život koji ima svoj zenit u ljetu, u obilju hrane, u žetvi. Proslava Nove godine razlikuje se od zemlje do zemlje, od kontinenata do kontinenata. Dok se u Europi novogodišnje slavlje odigrava uglavnom u ugostiteljskim radnjama ili na okićenim gradskim trgovima dotle se u južnim krajevima Sjedinjenih Država slavi na taj dan svečanost ruža, održavaju se ponoćne povorke tisuća ljudi u šarenim odorama i s mnoštvom najrazličitijih zastava. U Japanu su gradovi svečano urešeni i održavaju se beskrajne vatrogasne parade, a u Kini je sve u znaku vatrometa i maski pomoću kojih se izgone zli duhovi. No, bez obzira na te različitosti, jedno je sigurno: od godine koju je dočekao, skromno ili raskošno, već prema mogućnostima, svatko je nešto očekivao. Zaboravljalo se sve loše i sve su misli bile upravljene prema budućnosti. A sreća je potpuna tek kad se zaborave i brige kojima smo svakodnevno okruženi.

Osnovana Europska ekonomska zajednica
Na današnji dan prije 55 godina stvorena je Europska ekonomska zajednica. Tog su dana, naime, stupili na snagu Rimski ugovori, kojima su osnovane dvije organizacije: Europska ekonomska zajednica (EEC) i Europska zajednica za atomsku energiju (EURATOM). Prve članice tih organizacija bile su: Savezna Republika Njemačka, Francuska, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg. One su Rimskim ugovorima stupile u carinsku uniju. U ime Njemačke ugovore je potpisao slavni kancelar Konrad Adenauer (2003. po anketama izabran za najvećeg Nijemca u povijesti). Prvi predsjednik Europske komisije od 1. siječnja 1958. bio je Nijemac Walter Hallstein. Prvi predsjednik Europskog parlamenta bio je slavni Robert Schuman.

Čehoslovačka se podijelila na dvije nezavisne republike
Na Novu godinu 1993. došlo je do podjele Čehoslovačke na dvije nezavisne republike – Češku i Slovačku. Preduvjet za to bila je federalizacija zemlje (podjela unitarne Čehoslovačke na Češku i Slovačku federativnu jedinicu, slično jugoslavenskoj federaciji), do koje je došlo 1968. za vrijeme Praškog proljeća, pod vodstvom liberalnog lidera Aleksandra Dubčeka (inače po nacionalnosti Slovaka). U Čehoslovačkoj je 1989. godine došlo do tzv. Baršunaste revolucije, koja je na mirni način uklonila komuniste s vlasti. Predsjednikom je postao Vaclav Havel, no zanimljivo je da je on sišao s vlasti kad je Slovačka proglasila nezavisnost, jer se protivio razdvajanju Češke i Slovačke. Prema anketama u to doba samo je 36% Čeha i 37% Slovaka bilo za razdvajanje. Ipak, ono je provedeno. Posljednji vršitelj dužnosti predsjednika Čehoslovačke bio je Jan Stráský. Prvi predsjednik neovisne Češke bio je Vaclav Havel (ponovno se kandidirao tek nakon raspada), a prvi predsjednik Slovačke bio je Michal Kováč. Zanimljivo je da su i Češka i Slovačka obilježavale dan žalosti kad je Vaclav Havel umro.

Novčanice i kovanice eura puštene u optjecaj
Na današnji dan slavi se točno 11 godina od kada se novčanice i kovanice eura koriste kao sredstvo plaćanja. Isprva ih je prihvatilo 12 država, no u međuvremenu su im se još pridružile Slovenija, Cipar, Malta, Slovačka i Estonija. Još osam članica EU obvezalo se prihvatiti euro u budućnosti, tako da trenutno samo Velika Britanija i Danska ne moraju uopće prihvatiti euro. Zanimljivo je da i šest država izvan EU koristi euro umjesto nacionalne valute. To su Kosovo, Crna Gora, Monako, San Marino, Vatikan i Andora. Još je veći broj zemalja (čak 23) kojima je tečaj nacionalnih valuta vezan uz tečaj eura. Među njima su Bosna i Hercegovina, Bugarska, Danska i veliki dijelovi zapadne i središnje Afrike. Budućnost eura čini se sigurnom, budući da se njime kao valutom svakodnevno koristi oko 332 milijuna ljudi, a još oko 175 milijuna koristi se valutama vezanim uz euro. Dakle, sudbina oko 507 milijuna ljudi povezana je s eurom, ne računajući one koji koriste druge valute (poput hrvatske kune), a štede u eurima.

Stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo
Godine 1701. stvorena je najjača svjetska velesila toga doba – naime, 1. siječnja ujedinile su se Velika Britanija i Sjeverna Irska čime je stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo. U 19.stoljeću održane su prve službene utrke konja u Južnoj Australiji, točnije u Adelaideu. Kad već govorimo o prvim stvarima, u New Yorku je 1840. održano prvo natjecanje u kuglanju u SAD-u, u Knickerbocker Alleysu. Započela je i gradnja poznatog Panamskog kanala čije je stvaranje dalo važnost mediteranskom morskom prometovanju.

Rođen Ivan Lacković Croata
1932. godine rođen je Ivan Lacković Croata, hrvatski likovni umjetnik. Bio je samouk slikar. Prve slike naslikao je 1944. godine vodenim bojama, a u njima prirodno izlaže doživljaje prirode i života na selu. Godine 1968. profesionalno se počeo baviti slikarstvom. Tada postaje slobodni umjetnik čija djela javnost upoznaje na brojnim izložbama u Hrvatskoj i svijetu. Postaje članom Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU). Izlaže po cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji, najviše u Hrvatskoj, te u mnogim zemljama Europe, Azije, Afrike, Amerike i Australije, na skupnim i samostalnim izložbama. Njegove slike i crteži nalaze se u mnogim uglednim svjetskim galerijama i privatnim zbirkama. Bio je iskren hrvatski rodoljub. Ivan Lacković Croata slikao je uljem na staklu, tradicionalnom tehnikom hrvatskih naivnih umjetnika sjevernih krajeva. Najčešće je crtao pejzaže, figuralne kompozicije, cvijeće i mrtve prirode. Portreti su vrlo rijetki. Na bijeloj plohi papira osnovno njegovo izražajno sredstvo bila je linija, bogata i razvedena do krajnjih mogućnosti. U pejzažima je crtao prikaze zbivanja iz seoskog života; pričao je o ljudima koji su se slučajno pojavili samo u prolazu, dok sve oko njih ostaje nepromjenjivo.

Preminuo Blagoje Bersa
1934. godine preminuo je Blagoje Bersa, hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog. Njegova glazba bliska je Richardu Wagneru i Richardu Straussu, ali i G. Mahleru, koji je otvoren prema novome. Postavio je temelje modernom orkestralnom stilu kod nas, uveo u operu realističku tematiku, skladao prva impresionistički obojena djela i odgojio niz istaknutih skladatelja (od 1922.g. predavač na Muzičkoj akademiji u Zagrebu). Bersina muzika je romantična i lirski refleksivna; djela su mu najčešće rapsodičnog oblika, a odlikuju se izradbom pojedinosti. Bio je majstor instrumentacije. On je prvi podigao hrv. orkestralnu muziku do zamjerne visine ne samo u simfonijskim, već i u svojim opernim djelima. Modernitet glazbe ogleda se u njegovim solo pjesmama, zborskim opusima i orkestralnim djelima, ali najjače u operi “Oganj”. Fasciniran je tamnim i pesimističnim, biografskim i sudbinskim, što se prepoznaje kao asocijacija na “Jugendstil”.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)