S dolaskom proljeća naše se tijelo priprema za buđenje iz zimske uspavanosti, kao što se i priroda priprema na ponovni rast, a životinje bude iz zimskog sna. Pojačana potreba za aktivnošću uzrokuje i trošenje više energije tijekom dana, što ponekad može dovesti do iscrpljenosti i umora.
Promjena vanjskih uvjeta koja dolazi s proljetnom sezonom može biti stresna za osobe koje su osjetljive na promjenu vremena. Dok neki ljudi ni ne osjete promjenu, meteoropati su skloni doživjeti promjenu vremena kao stres za organizam.
Također, ljetno računanje vremena, iako nam donosi osjećaj dužeg trajanja dana, mnogim ljudima može poremetiti ciklus spavanja. Premda je riječ o pomaku od samo sat vremena, neke će se osobe teško priviknuti na novu rutinu sna pa im navikavanje na novo vrijeme može potrajati i nekoliko tjedana tijekom kojih će se osjećati umorno i iscrpljeno.
Simptomi proljetnog umora mogu nastupiti i zbog narušenog imunološkog sustava. Tijekom hladnih zimskih mjeseci malo tko će uspjeti izbjeći prehladu ili gripu pa se naš umoran organizam nakon izloženosti tim stresorima tek treba početi oporavljati u toplim danima proljeća.
Sunčani dani mame nas na izlaske i druženje. S dolaskom toplijeg vremena češće izlazimo van, na izlete ili u noćne izlaske, a povećava se i prosječna konzumacija alkohola, što sveukupno za posljedicu opet ima poremećen ritam sna i pretjerano iscrpljivanje tijela na koje organizam u zimskom periodu nije naviknut.
Evo kako vratiti vitalnost i energiju:
- Brzo razbuđivanje
- Kvalitetni međuobroci
- Piti puno vode
- Šetnja i tjelovježba
- Veći unos željeza
- Ojačajte imunološki sustav
Super-namirnice za proljetno buđenje:
1. Sok od cikle čisti krv, popravlja cirkulaciju i smiruje živčani sustav te utječe na zdravlje jetre, bubrega i mjehura.
2. Kopriva je iznimno korisna jer sadržava obilje željeza i 20 puta više vitamina C od zelene salate. Iskoristite ju za pripremu čaja, no možete ju pripremiti kao zamjenu za blitvu i špinat.
3. Slično je i s listovima i korijenom maslačka: Sadrži vitamine A, B2, C, D i G, te minerale kalij, natrij, kalcij, fosfor i željezo. Najjednostavnije ga je pripremiti na salatu, s malo maslinova ulja i soka od limuna. Možete ga koristiti i za pripremu čaja za čišćenje.
4. Šparoge su bogate kalijem, fosforom, sumporom, kalcijem i magnezijem. Sadrži dosta mikroelemenata kao što su željezo, bakar, cink, fluor i jod. Odličan su izvor folata i vitamina C, tiamina i vitamina B6, pa su vrlo korisne za snaženje organizma u ovo doba.
5. Artičoka je prava riznica vitamina, minerala i fitokemikalija, a sadržava i visoki udio vlakana, te visoki udio silimarina, tvari za koju se vjeruje da ima zaštitan učinak na jetru. Sadrži i inulin, koji ima blago laksativno djelovanje, te pomaže kod konstipacije, što je vrlo važno za zdravlje jetre. Najbolje ju je skuhati i servirati kao predjelu, ili salatu, s maslinovim uljem i malo limunovog soka.
6. Mladi špinat bogatiji je klorofilom, koji se smatra snažnim ‘čistačem’ jetre i krvi. Obiluje vitaminom K koji, među ostalim, pridonosi održanju normalnih kostiju, a vrijedan je izvor vitamina C i kalija te sadrži visoki udio folne kiseline i željeza. Dobro ga je jesti s namirnicama bogatim vitaminom C, radi bolje apsorpcije vrijednih tvari.
7. Jagode su odličan izvor vlakana i vitamina C. Sadrže i folate, biljne fenole i antioksidanse za borbu protiv slobodnih radikala. Bogate su prehrambenim vlaknima, koja snaže probavni sustav.
8. Borovnice sadržavaju antioksidans antocijanin, koji jača signale između moždanih stanica i popravlja njihove reakcije, pa su vrlo korisne za bolje učenje i pamćenje. Sadrže dosta dijetalnih vlakana i odličan su izvor izvor vitamina C, kalija, kalcija i fosfora.
(www.icv.hr)
