Klimatološki gledano, danas 1. ožujka, zakoračili smo u proljeće. Kalendarski i astronomski, to će se dogoditi tek za dvadesetak dana, 20. ožujka u prijepodnevnim satima.
Zašto se mijenja prvi dan proljeća? Iako smo u školi učili kako proljeće započinje 21. ožujka, zapravo do 2101. godine nećemo ponovno doživjeti da prvi dan proljeća pada na taj datum. Zadnji put to se dogodilo 2007. godine, a sljedeći put tek 2101. godine. Ako vas zanima zašto proljeće ne započinje uvijek na isti datum i isti sat, morate se prisjetiti da svaka godina nema jednak broj sati i dana.
Mnogi su se zbog toga okrenuli meteorološkom računanju proljeća, koje se temelji na vremenskim prilikama. Prema tome, meteorološko proljeće započinje 1. ožujka i traje do 1. lipnja. Stoga se meteorološki proljeće računa kroz ožujak, travanj i svibanj, dok ljeto obuhvaća lipanj, srpanj i kolovoz. Meteorološki gledano, ljeto obuhvaća tri najtoplija mjeseca u godini, a zima tri najhladnija, između kojih su proljeće i jesen.
Astronomski gledano, stvari su bitno složenije i drugačije. Iako se obično spominje 21. ožujka kao prvi dan proljeća, u 21. stoljeću to više nećemo vidjeti. No, unatoč tome, i dalje ćemo obilježavati 21. ožujka kao simbolični prvi dan proljeća.
Zašto prvi dan proljeća može biti 19., 20. ili 21. ožujka? Proljeće ne počinje uvijek na isti dan jer nisu sve godine jednakog trajanja, ali i zato što godišnja doba ovise o složenim astronomskim faktorima. Zemljina eliptična orbita i njena orijentacija prema Suncu utječu na to kada će početi proljetni ekvinocij, odnosno trenutak kada su dan i noć približno jednaki u trajanju. Na ekvinocij, 20. ožujka, dan i noć traju otprilike po 12 sati, iako lokalne varijacije mogu blago odstupati od tog pravila.
Iza nas je veljača 2025. godine, kao i zimska sezona 2024./2025. godine. Ove “zimske” sezone u većem dijelu Virovitičko-podravske županije imali smo blagu zimu. Na području Virovitice zabilježeno je svega 11 dana sa snijegom, dok ih u prosjeku tijekom prosinca, siječnja i veljače imamo 14. Od toga, 7 dana s tanjim snježnim pokrivačem, a najdeblji je bio 3. siječnja 2025. godine, kada smo izmjerili 4 cm snijega.
Veljača 2025. godine bila je prosječna prema dugogodišnjim temperaturama, bez značajnijih odstupanja, ali s manje oborina nego inače. Zimska sezona bila je sušnija i toplija za 1°C u odnosu na prosjek. Inače, iza nas je najhladnija veljača od 2018. godine, kada smo posljednji put imali normalne zimske temperature.
Što možemo očekivati od vremena u narednim danima? U narednim danima polako, ali sigurno ulazimo u proljeće. Jedino što će nas podsjećati na zimu su jutarnji minusi i mjestimična poledica, i to do sredine idućeg tjedna. Vrijeme će ostati suho, uz dosta sunčanih razdoblja, posebno u idućem tjednu. Vjetar će biti slab, pretežno sjevernih i sjeveroistočnih smjerova, a od sredine tjedna okretat će na južne i jugozapadne smjerove. Tijekom jutra i večeri ponegdje će biti magle ili sumaglice. Najviše dnevne temperature zraka očekujemo između 10°C i 20°C u drugoj polovici tjedna te u dane vikenda.
Pogled unaprijed: Ožujak – “luđak” ili? Dugoročni prognostički modeli sugeriraju da ćemo do kraja ožujka imati iznadprosječno visoke temperature zraka uz manjak oborina. Prema trenutnim modelima, tijekom ožujka ne treba očekivati hladnoću niti nagle zimske promjene vremena.
(icv.hr, kp)
