Riješiti se kuna je lako i svima znano, no mi ne govorimo o valuti i trošenju novca, nego o slatkoj životinjici koja i nije tako slatka kad se pogleda kakve vam je troškove kadra prouzročiti u automobilu, piše automobili.hr.
Svi smo mi iskreni ljubitelji životinja (što živih, što pečenih), ali jedno se mora priznati: kune su pošast. Dakako da ne podržavamo okrutno ubijanje tih malih zvijeri zbog krznate odjeće, ali iza te slatke „face“ i mekog krzna se ustvari krije pravo malo čudovište i napast za vaš automobil. Ono što je kod kune korisno jest činjenica da uništava sitne štetne glodavce, ali voli i ona uništavati neke korisne stvari. One pod haubom vašeg ljubljenog automobila.
Sasvim je razumljivo zašto bi kuna, mačka, štakor ili neki drugi omanji pripadnik životinjskog svijeta htio baš pod vašu haubu: zbog topline i zaštićenosti. Priznajte, da ste kuna i vi biste tako postupili. Toplo je zbog motora, nitko vam na smeta, može se prespavati, napraviti gnijezdo, a bogme ima i zabavnih stvari za grickati (ili iz znatiželje ili da bi se prostor „proširio“ kad se odgrizu stvari koje smetaju). Toliko je mogućnosti. Možda kod nas takve napasti nisu toliko česta pojava, ali u drugoj domovini Hrvata (Njemačkoj) je to ozbiljan problem.
Njemački podaci nalikuju pomalo horor pričama. Što biste rekli na godišnju štetu od 65 milijuna eura? 65 milijuna. I to samo onih prijavljenih. U oko 200 tisuća takvih slučajeva, kaže najveći europski automobilski klub, njemački ADAC. A sve to od strane tih nevinih malih bića. Koji vole gristi kablove i cijevi. Guma i plastika su materijali koji su, eto, njihov porok.
Marder je njemački izraz za kunu, a odsad i riječ kojom Nijemce možete plašiti, jer im se sigurno od toga diže kosa na glavi. Njemački problem s kunama seže još u pedesete godine prošlog stoljeća, kaže ADAC. Tada su tamo kune bile pred istrebljenjem zbog pohlepnog lova na njihovo cijenjeno krzno. No zatim se dogodila zakonska regulacija, jer je zaključeno da ubijanje životinja radi krzna ne spada u osnovne ljudske potrebe pa je, stoga, čak i protuustavno. Nakon toga je populacija kuna nabujala ne samo u južnim predjelima zemlje za koju je karakteristična, nego i na sjeveru. Kune su se odlično adaptirale gradovima i problem s njima je zato znatan.
Zato i ne čudi da postoji osiguranje za štetu koju prouzroče kune, ali i jedan Otter centar gdje ljudi poput biologa Hansa Heinricha Krugera testiraju razne metode za automobilske proizvođače kako bi se što uspješnije othrvali malim krvoločnicima. Koji bi materijal bio najbolji i najotporniji za ugradnju, pitaju se tamo. Testiraju to već cijelih deset godina. Tehnički, ne postoji jedan savršeno učinkovit način za rješavanje problema s kunama, tako da se pribjegava svačemu u nadi da će „možda ovaj način uspjeti“. Krenimo od nekih metoda koje bi vam možda mogle sačuvati 1500 eura možebitne štete:
Rješenja iz kućne radinosti
Jedno „narodno“ rješenje ili polurješenje kojeg su se očajni ljudi dosjetili jest stavljanje pseće dlake u nekakav materijal poput mrežice koji bi trebao mirisno biti neugodan za kune i glodavce. Sve dok se, nadamo se, ne naviknu. Isto vrijedi i za osvježivač wc školjke koji, navodno, nije ugodan kuni.
Specijalni sprej
Sprej protiv glodavaca koji se nanese na gumene i plastične dijelove i povremeno se obnavlja njegov unos. Zasad zvuči kao pouzdano i uredno rješenje koje kupite kao gospodin čovjek i pored kojih vam ne trebaju narodna snalaženja i rješenja poput otrova, feferona, češnjaka ili egzorcista.
Temeljito čišćenje
Čišćenje prostora pod haubom kako bi se odagnao miris koje kune ostavljaju i koji tako bude onda zanimljiv drugim kunama koje odluče navratiti. Pogotovo u vrijeme parenja, divota. Ovo čak i nije pravi alat za borbu protiv “nametnika”, nego nešto što se kombinira s ostalim rješenjima.
Ultrazvuk
Ultrazvučni uređaj za tjeranje kuna. Malen je to i spretan uređaj dometa oko 20 metara koje se lako instalira i trebao bi djelovati preventivno. U teoriji. U praksi stručnjaci tvrde da se životinje s vremenom navikavaju na ultrazvučne valove.
Mehanička rješenja
Navodno uređaji koji djeluju na principu električne ograde, jer proizvode blage strujne udare. Nismo čuli svjedočanstva učinaka takvih stvari u praksi, zasad je to samo nešto što „stručnjaci kažu da djeluje“. (automobili.hr)
