Poginuo prvi Hrvat u Domovinskom ratu
Josip Jović, hrvatski redarstvenik, rođen u Aržanu u Splitsko-dalmatinskoj županiji, bio je prvi Hrvat koji je poginuo u Domovinskom ratu. Dogodilo se to na tzv. Krvavi Uskrs na današnji dan 1991. godine u Plitvicama. Tog je dana ujutro na područje Plitvica došao autobus pun hrvatskih redarstvenika MUP-a. Na vozilo su pucali krajiški pobunjenici iz zasjede, a autobus je čak i pogođen jednom tromblonskom minom koja na sreću nije eksplodirala.Vozač autobusa otvorio je vrata i van su izašli redarstvenici u potjeru za pobunjenicima. Razvila se bitka, u kojoj je paljba iz mitraljeza pogodila Josipa Jovića. Imao je pancirni prsluk, no pogođen je u nezaštićeni dio tijela. Preminuo je prije nego su ga uspjeli helikopterom prenijeti u bolnicu. Posmrtno je unaprijeđen u bojnika Hrvatske vojske. Pokopan je sa svim vojnim počastima na groblju u rodnom Aržanu.

Javnosti predstavljen Eiffelov toranj
Na pariškom Marsovom polju pokraj rijeke Seine 1889. godine javnosti je predstavljen Eiffelov toranj. Remek djelo inženjera Alexandrea Gustava Eiffela sastavljeno od 18.038 komada željeza spojenih s tri i pol milijuna zakovica. Rad na njemu trajao je dvije godine, a svrha mu je bila da posluži kao ulazni svod za Svjetsku izložbu, sajam koji je obilježavao stoljeće Francuske revolucije. Iako je prema prvom ugovoru toranj imao dozvolu na samo 20 godina, po isteku tog perioda vlasti i građani Pariza, kojima se ‘čelično čudovište’ u početku ni najmanje nije dopalo, uvidjeli su da je iskoristiv u brojne svrhe pa je tako od komunikacijskog i radijskog odašiljača prerastao u jednu od najpoznatijih svjetskih turističkih atrakcija.

Započela gradnja Titanica
Na današnji dan 1909. godine započela je izgradnja znamenitog Titanica, najvećeg broda napravljenog do tog doba. Titanic je građen u brodogradilištu Harland & Wolff u irskom gradu Belfastu (Sjeverna Irska). Dakako, izgradnja navoza za brod takve veličine bio je svojevrstan pothvat, jer nijedno brodogradilište nikada prije nije radilo brodove takvih dimenzija. Pokretno postolje težilo je više od 6000 tona i bilo je dugačko oko 260 metara. Izgradnja Titanica trajala je 26 mjeseci. Trup broda napravili su sastavljanjem oko 2000 čeličnih ploča debelih između 2.5 i 3.8 centimetara. Svaka od tih ploča težila je od 2500 do 3000 kilograma. U to doba varenje je bilo tek u povojima, pa su ploče spajane pomoću zakovica. Upotrijebljeno je nevjerojatnih preko 3,000,000 zakovica, ukupne težine oko 1200 tona. Ploče su spajane preklapanjem, tako da Titanicov trup zapravo nije bio gladak. Titanic je porinut točno 26 mjeseci nakon početka izgradnje, pri čemu nije bilo razbijanja šampanjca (to je bila politika tvrtke White Star Line).

Uveden Akt o bostonskoj luci
Velika Britanija je nakon Bostonske čajanke 1774. godine uvela Akt o bostonskoj luci, svojevrsni oblik kazne pobunjenim kolonijama čijim se stupanjem na snagu zabranio rad luke. Mornarica je blokirala prilaze i spriječila svaku aktivnost u luci što je rezultiralo snažnijom podrškom i konsolidacijom 13 pobunjenih kolonija, te odigralo ključnu ulogu u njihovom ujedinjavanju i osamostaljenju.

Rođen Nikolaj Vasiljevič Gogolj
1809. godine Nikolaj Vasiljevič Gogolj, ruski književnik. Svoja je djela pisao na ukrajinskom i ruskom jeziku, jer je Ukrajina u tom trenutku bila sastavni dio Ruskog Carstva pod različitim kulturno-društvenim restrikcijama. Gogoljev se otac zanimao za kazalište i pisao kraće komedije na ukrajinskom jeziku za potrebe domaćeg pozorišta, dok mu se majka većinu vremena brinula o odgoju djece. Školovao se u Poltavi, Nježinu i Petrogradu. Neko je vrijeme bio odgojitelj plemićke djece u Petrogradu. Gogoljevi mladenački snovi, o služenju za dobro države, raspali su se kad je upoznao život petrogradskih sitnih činovnika, među koje se i sam bio uvrstio na kraće vrijeme. Njegov život nakon odlaska iz Ukrajine promijenio je njegovu blagonaklonu percepciju o ruskom društvu. Kasnije je predavao povijest na Petrogradskom sveučilištu. Imao je prijateljske veze gotovo sa svim tadašnjim ruskim piscima, a Puškinova smrt ga je izrazito potresla te navela na različite oblike misticizma. Zbirkom Arabeske počinje svoje «petrogradske pripovijetke» u kojima na za njega tipičan način pripovijednja ismijava ispraznost života nižeg činovnika (“Kabanica”, “Nos”), na istu temu piše i veoma uspješnu komediju “Revizor” sve je to pisanim njegovim tipičnim stilom “smijeh kroz suze” u kojem on sam uviđa tragikomičnost života nižeg činovnika pa tako i svog života. Osim pripovijetka Gogolj piše i drame: komedije “Ženidba” i “Revizor”, roman poema “Mrtve duše” i povijesni roman “Taras Buljba”. Zahvaljujući Gogolju došlo je do apsolutne prevlasti proze nad poezijom u ruskoj književnosti i zato Gogolja treba smatrati “ocem ruske prozne književnost”.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)