Spriječen nuklearni rat
Na današnji je dan 1983. godine zamalo izbio nuklearni rat kad je sovjetski sustav za uzbunjivanje pogrešno signalizirao da su Sjedinjene Američke Države lansirale interkontinentalne balističke rakete s nuklearnim oružjem. Za sprečavanje rata zaslužan je sovjetski potpukovnik Stanislav Petrov, koji je zaključio da je satelitska dojava lažna. Pretpostavlja se da je satelit pogriješio zbog rijetkog fenomena odbijanja sunčeve svjetlosti od visokih oblaka. Satelit je signalizirao da su SAD ispalile pet raketa, a za analizu zaduženi Petrov prepoznao je grešku i nije dalje proslijedio dojavu o napadu. Zbog svog djela nije nagrađen u SSSR-u, navodno zato što bi u tom slučaju trebali biti kažnjeni oni koji su bili odgovorni. Ipak, 2006. mu je odano priznanje u Ujedinjenim narodima.

Sir Francis Drake oplovio Svijet
Na današnji je dan 1580. godine Francis Drake stigao u englesku luku Plymouth sa svojim brodom Zlatna košuta, nakon oplovljavanja svijeta. Sa sobom je donio tovar začina i španjolskog blaga, od čega je engleske kraljica Elizabeta imala pravo na polovicu. Njoj je to donijelo veći prihod od svih ostalih kraljevskih prihoda te godine. Drake je bio prvi Englez koji je oplovio svijet, a to je bilo drugo uopće oplovljavanje svijeta na kojem je barem jedan brod stigao kući (nakon Elcana). Kraljica Elizabeta za nagradu je proglasila Draka vitezom i on je od tada imao pravo na titulu Sir pred imenom.

Održano prvo televizijsko sučeljavanje predsjedničkih kandidata u povijesti SAD-a
Televizijsko sučeljavanje Kennedyja i Nixona pokazalo je koliko fizički izgled može utjecati na politiku. To sučeljavanje prilikom američkih predsjedničkih izbora 1960. bilo je povijesna prekretnica jer je vjerojatno uzrokovalo Kennedyjevu pobjedu i jer je navijestilo novo doba u kojem će televizija imati ključnu ulogu u politici. Naime, to je bilo vrijeme kad je televizija dovoljno prodrla u domove Amerikanaca da bi utjecala na njihove odluke. Fizički izgled i ponašanje kandidata na televiziji bili su od presudne važnosti. Nixon je odbio šminku, inzistirao je na užurbanom vođenju kampanje do pred samo sučeljavanje (što ga je jako umorilo), i k tome se još nije u potpunosti oporavio od nedavnog boravka u bolnici. Zbog svega toga, na televiziji je izgledao blijed, boležljiv i umoran, toliko da ga je odmah nakon sučeljavanja nazvala majka da ga upita je li bolestan. Kennedy se, s druge strane, odmarao prije sučeljavanja i dobro se pripremio, tako da je izgledao osunčan, samopouzdan i opušten. Zanimljivo je da je 70 milijuna ljudi koji su gledali sučeljavanje na televiziji bilo uvjereno da je Kennedy pobijedio, a oni koji su ga slušali na radiju (mali broj ljudi) vjerovali su da je pobijedio Nixon. Dakle, vizualni dojam je bio odlučujući za Kennedyevu prednost. I doista, ankete su pokazale da je Kennedy iz dotadašnjeg zaostatka prešao u vodstvo. Na kraju je i pobijedio na izborima i to sa samo 0,1% glasova prednosti pred Nixonom.

Rođen George Gershwin
1898. godine rođen je George Gershwin, američki skladatelj. Sigurno je najpoznatiji američki skladatelj. Postao je slavan i bogat već u ranoj mladosti, skladajući zabavnu i plesnu glazbu. Na klaviru je prvo naučio svirati popularne melodije, a tek je kasnije upoznao skladbe Bacha, Lizsta, Debussyja i drugih skladatelja.
S 15 godina svirao je popularne pjesme u trgovini nota, a ubrzo ih je i sam počeo skladati. Prvi veliki uspjeh bila je pjesma Swanee,koju je pjevao u svoje vrijeme jako popularni Al Jolson (glavni junak prvog zvučnog filma). Dvadesetih i tridesetih godina zajedno s bratom Irom,koji je pisao stihove, skladao je brojne broadwayske mjuzikle poput Lady,be good,Funny face,Of Thee I Sing. Mnoge pjesme iz njegovih mjuzikla postale su evergreen-melodije. Svjetsku slavu postigao je Rapsodijom u plavom (1924.),skladbom za klavir i orkestar. Ova je skladba najpoznatiji primjer simfonijskog jazza,u kojem su spojeni jazz i klasična glazba. Kroz njegovo stvaralaštvo američka glazba dobila je vlastiti stil, različit od europskog.
Također je autor prve američke opere Porgy i Bess.

Preminuo Lavoslav Ružička
Prvi hrvatski dobitnik Nobelove nagrade rođen je u Vukovaru 1887. godine. Premda mu je prezime češkog porijekla, većina predaka su mu bili Hrvati. Kršten je kao Leopold Stjepan Ružička, a ime Lavoslav koristio je samo u potpisivanju pisama prijateljima. Germansko ime Leopold nema korijen u riječi lav, pa je korištenje imena Lavoslav pomalo pogrešno, no uobičajilo se u hrvatskom govornom području. Ružička je dobio Nobelovu nagradu iz kemije 1939. godine za svoj rad na polimetilenima i višim terpenima. Uz to je bio nositelj osam počasnih doktorata (četiri za znanost, dva za medicinu i po jedan za prirodoslovne znanosti i pravo), Lavoisierove medalje, Faradayeve medalje te još niza medalja i nagrada. Od praktičnih primjena njegovih otkrića spomenimo da se bavio piretrinom (insekticidnim spojem iz dalmatinskeg buhača) te spojevima važnima u industriji parfema. Preminuo je 1976. godine.

(www.icv.hr, Foto: Ilustracija )