Ukinut red Templara
Templari ili punim imenom “Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama” (nazivani još i Vitezovi Templari) je bio kršćanski vojni red osnovan 1118. u Palestini nakon prvog križarskog rata po uzoru na cistercite s namjerom da pomognu novom Jeruzalemskom kraljevstvu da se odupre napadima muslimana iz okolice, i da pruži sigurnost velikom broju hodočasnika koji su krenuli u Jeruzalem nakon njegovog osvajanja. Red je osnovao Hugo de Payens. Sjedište reda je prvobitno bilo pokraj mjesta gdje je nekad stajao židovski hram, Templum Salomonis, po čemu je red i dobio ime. Templari su kao i ostali crkveni redovi polagali vječni zavjet poslušnosti papi. 22. ožujka 1312. Papa Klement V. ukinuo je ovaj red.
Zabranjuje se prijevoz crnih robova iz Afrike u Ameriku
Više od sedam milijuna Afrikanaca prevezeno je iz Afrike da bi u Americi živjeli u bijedi i siromaštvu. Ta je trgovina donosila veliku dobit europskim i afričkim trgovcima, a uništila je nekoliko afričkih kraljevstva. Ujedno je izmijenila stanovništvo u Amerikama. Upravo na današnji dan 1794. kongres SAD-a usvojio zakon kojim se američkim brodovima zabranjuje prijevoz crnih robova iz Afrike u Ameriku.
Uvedena prva zrakoplovna međunarodna linija
Završetkom Prvog svjetskog rata proizvodnja aviona naglo opada jer su tisuće vojnih letjelica koje su “preživjele” rat bile na raspolaganju za civilne namjene. Iako je nekih pokušaja koji se nisu održali bilo i prije, 1919. uvedene su prve putničke zračne linije u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Iste godine, 22. ožujka, uvedena je i prva zrakoplovna međunarodna linija u svijetu između Pariza i Bruxellesa.
Osnovana Arapska liga
Arapska Liga je politički savez arapskih država. Sedam država je osnovalo Ligu 22. ožujka 1945. u Kairu definirajući njene glavne ciljeve. Danas broji 22 zemlje članice.
Postavljen rekord najdužeg boravka u svemiru
Valeri Polyakov ruski je astronaut koji drži rekord najdužeg boravka u svemiru. Polyakov je naime, boravio na ruskoj svemirskoj stanici Mir 14 mjeseci ili 438 dana. Vratio se na Zemlju upravo na današnji dan 1995. Trenutno radi kao zamjenik ministra zdravstva u Moskvi.
Najmlađa svjetska prvakinja u klizanju
Na današnji dan 1997. godine postala je svjetskom prvakinjom u klizanju Amerikanka Tara Lipinski, sa samo 14 godina, što ju čini najmlađom svjetskom prvakinjom ikada. Nakon osvojenog svjetskog prvenstva 1997. godine, nastupila je 1998. na Zimskim Olimpijskim igrama u Naganu. Tamo je osvojila zlato i time postala najmlađa dobitnica zlatne medalje na Zimskim olimpijskim igrama u povijesti.
Rođen Josip Račić
U Zagrebu je 22. ožujka 1885. godine rođen poznati slikar Josip Račić. Ubraja se među utemeljitelje hrvatske moderne. Posebna značajka njegova slikarstva je posvjetljivanje tamnih prostranstava ljudske duševnosti.
Rođena Lucia dos Santos
Od poznatih osoba rođenih na današnji dan valja izdvojiti protugalsku redovnicu i karmelićanku Luciu dos Santos (1907.) kojoj se ukazala Blažena Djevica Marija u Fatimi.
Rođen William Shatner
Kanadski glumac William Shatner rođen je 1931. godine, a poznat je po ulozi kapetana Jamesa T. Kirka u televizijskom serijalu Zvjezdane staze.
Rođen George Benson
Slavni američki jazz gitarist George Benson rođen je 1943. godine.
Rođen Goran Bregović
Bosanskohercegovački glazbenik i skladatelj Goran Bregović rođen je 1950. godine.
Rođena Reese Witherspoon
1976. godine rođena je američka glumica Resse Witherspoon
Preminuo Johann Wolfgang von Goethe
1832. godine preminuo je Johann Wolfgang von Goethe, njemački književnik.
Rođena Sabiha Gökçen
Na današnji dan 1913. godine rođena je prva žena koja je postala pilotkinja borbenih zrakoplova. Ime joj je bilo Sabiha Gökçen i rođena je na području tadašnjeg Osmanskog Carstva.
Preminuo posljednji ban u hrvatskoj povijesti
Na današnji dan 1955. godine umro je Ivan Šubašić, posljednji čovjek koji je vršio funkciju bana na hrvatskom području. Naime, Ivan Šubašić bio je ban Banovine Hrvatske – autonomne teritorijalne jedinice unutar Kraljevine Jugoslavije. Banovina Hrvatska nastala je poznatim Sporazumom Cvetković-Maček iz 1939. godine.
(www.icv.hr, mh, mru; Fotografija: wikipedia.org)