Dragutin Novak postao prvim hrvatskim pilotom
Dragutin Karlo Novak poletio je, prvi u Hrvatskoj, avionom konstruktora Slavoljuba Penkale 22. / 23. lipnja 1910. godine s vojnog vježbališta u Črnomercu (Kajzerica), u Zagrebu. Kasnije, avion se, prilikom jednog Novakovog leta 20. listopada 1910. godine oštetio i Penkala je odustao od daljnjih istraživanja. Ipak, to je bio prvi let avionom na motorni pogon u Hrvatskoj i time Dragutin Novak postaje prvim hrvatskim pilotom u povijesti.

Pokraj Siska dogodila se slavna pobjeda Hrvata nad Turcima Osmanlijama
Na današnji dan 1593. godine dogodila se pokraj Siska najslavnija hrvatska pobjeda nad Turcima Osmanlijama. Do tog vremena Turci su intenzivno pustošili hrvatsko područje, zalijetajući se čak i u susjednu Sloveniju. Osobito je bio zloglasan turski zapovjednik Hasan-paša Predojević. On je 1592. sagradio most preko Kupe u blizini današnje Petrinje i preko njega provaljivao u područja između Save i Kupe. Vrhunac njegove arogantnosti bilo je razdoblje ljeta 1592. kad se utaborio kod rijeke Lomnice u Turopolju i od tamo pustošio čitav kraj južno od Zagreba, spalivši 40 sela u turopoljskom području i okolici. Iz svog tabora pokraj Lomnice navodno je čak odlazio u lov, kao da je posjednik tog područja. Sljedeće godine Hasan-paša je pokušao osvojiti Sisak, stratešku utvrdu na utoku Kupe u Savu. Zanimljivo je da su zapovjednici obrane sisačke utvrde bili svećenici, jer je ona bila u vlasništvu zagrebačkog Kaptola. Kad je Hasan-paša opsjeo Sisak, u pomoć utvrdi priskočila je združena vojska hrvatskog bana Tome Erdödyja i austrijskih zapovjednika Eggenberga i Auersperga. Na današnji dan došlo je do bitke. Hasan-paša je neoprezno postavio svoju vojsku u loš taktički položaj, tako da joj je rijeka Kupa bila iza leđa. Kad je kršćanska vojska uspjela potisnuti Turke, ovi su se dali u bijeg i velikim dijelom utopili u Kupi. Pobjeda nad Turcima glasno je odjeknula u Europi. Papa Klement VIII. poslao je Tomi Erdödyju pohvalno pismo, a pohvalio ga je i moćni španjolski kralj Filip II. Za nagradu, Toma je imenovan vitezom Reda sv. Otkupitelja.

Napoleon Bonaparte odrekao se francuskog carskog prijestolja
Na današnji dan 1815. godine Napoleon je izvršio konačni čin abdikacije, odrekavši se francuskog carskog prijestolja. Dogodilo se to samo četiri dana nakon njegovog poraza u sudbonosnoj Bitki kod Waterlooa (u današnjoj Belgiji). Naime, nakon te izgubljene bitke Napoleon se povukao u Pariz, a strane su armije napredovale kroz Francusku s ciljem njene okupacije. Napoleon je na današnji dan u Parizu konačno priznao da je stvar izgubljena i abdicirao je. Ipak, zanimljivo je da je abdikaciju napravio u korist svog sina i nasljednika – Napoleona II. – kojeg mu je rodila druga supruga Marija Lujza (podrijetlom austrijska nadvojvotkinja). Problem je bio u tome što je mali Napoleon II. imao samo četiri godine i što se nalazio u Austriji s majkom. Vlast u Francuskoj formalno je preuzela Komisija na čelu s Josephom Fouchéom, nekadašnjim Napoleonovim šefom policije. No, ta je Komisija zapravo samo čekala da u Pariz dođe kralj Luj XVIII. i preuzme vlast (kralj je tada bio u mjestu Le Cateau-Cambrésis blizu belgijsko-francuske granice). Kontroverzno je pitanje je li mali Napoleon II. očevom abdikacijom postao pravi car Francuza. Formalno gledajući bio je nekoliko dana car, no u praksi nije imao nikakvu moć. Dapače, kao četverogodišnjak vjerojatno nije bio ni obaviješten da je otac abdicirao u njegovu korist. Nastavio je živjeti na dvoru svog djeda po majci – austrijskog cara. Zvali su ga „Franz“ po njegovom drugom imenu. Umro je u Beču u starosti od samo 21 godine.

Otkriven najveći Plutonov mjesec Haron
Haron je najveći od 3 poznata Plutonova mjeseca, otkriven na današnji dan 1978. godine. Orbita mu je udaljena 19,640 km od Plutonovog središta, promjer mu je 1206 +/- 16 km ([1]), gustoća 1.71 g/cm³, a masa oko 7 puta manja od Plutonove. S obzirom na omjer promjera Plutona i Harona (2390:1206), Haron je relativno najveći satelit koji kruži oko nekog tijela u Sunčevom sustavu, pa postoje dvojbe da su Pluton i Haron dvojni asteroid ili dvojni patuljasti planet. Teorija o dvojnom asteroidu podržana je opažanjima putanje Plutona i Harona koja je sinkrona oko jedne središnje osi, ali ovaj dokaz još nije prihvaćen. Omjer masa Harona i Plutona iznosi 1:7.

Preminuo Fred Astaire
1987. godine preminuo je Fred Astaire, američki filmski glumac i plesač. Njegova scenska i kasnija filmska karijera trajala je 76 godina, i u tom je razdoblju snimio 31 glazbeni film. Posebno ga se povezuje s Ginger Rogers, s kojom je snimio deset filmova, koji su revolucionirali žanr glazbenih filmova. George Balanchine i Rudolf Nurejev ocijenili su ga kao najboljeg plesača 20. stoljeća, a općenito ga se smatra najutjecajnijim plesačem u povijesti filmskih i televizijskih mjuzikala. Američki filmski institut proglasio ga je petom najvećom muškom filmskom zvijezdom u povijesti.

Crna Gora postala 56. članicom OSCE-a
2006. godine stalni savjet OSCE-a formalno je potvrdio da je Republika Crna Gora postala 56. članica te međunarodne organizacije.

Preminuo Augustin Čengić
1911. godine preminuo je Augustin Čengić, hrvatski pisac. Bio je franjevac, osnove pismenosti stekao je, vjerojatno, u fojničkom samostanu, u kojem je 1872. započeo novicijat. Filozofiju studirao u Đakovu, teologiju u Ostrogonu i Firenci. Djelovao je kao odgajatelj i profesor filozofije franjevačkim bogoslovima, župnik u Banjoj Luci, Bihaću i Ivanjskoj te provincijal bosanskih franjevaca. Godine 1882. sudjelovao je u Arezzu na međunarodnom kongresu crkvenih glazbenika. Njegove kronološko-povijesne bilješke iz vremena posljednjeg Bosanskohercegovačkog ustanka (1875.-1878.) tiskane su u Hrvatskoj straži (1935.) i Franjevačkom vijesniku (1936.), a ulomak o ljepotama Sarajevau Ferijalcu (1935.). U svom dnevniku bilježi događaje iz posljednih godina turske vladavine u Bosni.

Preminuo Vladimir Stahuljak
1960. godine preminuo je Vladimir Stahuljak, hrvatski skladatelj, orguljaš i zborovođa. Školovao se u Zagrebu i Budimpešti. Djelovao je kao učitelj, nastavnik i profesor glazbe. Osnivao je i vodio pjevačke zborove, tamburaške i puhačke sastave, sakupljao i obrađivao narodne napjeve. Napisao je oko 1000 skladbi (zborovi, popijevke, tamburaške, crkvene).

Preminuo Pavao Bačić
1984. godine preminuo je Pavao Bačić, hrvatski književnik i skladatelj. Pisao je satirične pjesme, drame, eseje, kratke priče. Pisao je i djela za djecu. Po struci je bio glazbeni pedagog, pa se bavio i skladanjem.

(www.icv.hr)