Robovi zauzeli brod Amistad
Dvadeset milja od obale Kube 53 pobunjena afrička roba predvođeni Josephom Cinqueom 1839. godine zauzeli su brod za prijevoz roblja Amistad. Afrički robovi, oteti iz svojih sela, utrpani na brod za Ameriku pobunili su se i pobili posadu, ostavivši na životu samo navigatora, u nadi da će ih vratiti kući. No, on ih je uspio prevariti i dovesti u SAD, gdje su pristali na Long Islandu. Slijedila je duga pravna bitka u kojoj je nekoliko strana zahtijevalo da se robove osudi zbog ubojstva kapetana i posade broda te da ih se ili kao vlasništvo vrati ili pogubi. Sudski proces naposlijetku je zainteresirala bivšeg predsjednika SAD-a Johna Quincyja Adamsa, koji je uspio osloboditi sirote zarobljenike i vratiti ih u domovinu godinu dana kasnije. Vrhovni sud SAD-a je donio presudu kojom se potvrđuje pravo slobodnih ljudi na pobunu, oslobađajući Afrikance svake odgovornosti za ubijene članove posade koji su ih nezakonito držali kao zatočenike. Vrhovni sud se pozvao na međunarodne sporazume kojima se otmicom ljudima ne može oduzeti sloboda, bez obzira na njihovo etničko i rasno porijeklo i njihovu nacionalnost što je, u slučaju crnih robova, bio presedan u povijesti.

Započeo Krimski rat
Ruska vojska 1853. godine ušla je u turske pokrajine Moldaviju i Vlašku čime je započeo Krimski rat. Vodio se između Rusije i alijanse koju su sačinjavali Velika Britanija, Francuska, Osmansko carstvo i kraljevina Pijemont. Rat su karakterizirale katastrofalne odluke savezničkog zapovjednog kadra i loša logistika svih zaraćenih strana koja je rezultirala velikim gubicima nevezanim za ratne operacije. Iako je svoje početke sukob imao u religijskim nesuglasicama između katolika i pravoslavaca na otomanskom teritoriju, pravi razlog za rat bio je spriječavanje Rusije da se okoristi sve očitijim rasulom Otomanskog Carstva. Francuzi i Britanci željeli su smanjiti ruske teritorijalne pretenzije na Crnom moru i Balkanu, a to su pokušali napraviti tako što su zauzeli sjedište ruske Crnomorske flote Sevastopolj. Punih 11 mjeseci trajala je opsada, dok napokon u rujnu 1855. Rusi nisu zapalili i potopili svoje brodove te napustili grad. Ipak, Rusija se nije osjećala pobijeđenom, pa je tek nakon austrijske prijetnje da će ući u rat na strani saveznika prihvatila primirje. Krimski rat je završen 1856. Pariškim sporazumom i poniženjem Rusije, kojoj je zabranjeno držanje ratne mornarice u Crnom moru, a zanimljivo je da su tijekom Krimskog rata snimljene prve ratne fotografije, željeznica je po prvi put korištena u strateške vojne svrhe, no najveći utjecaj imao je loš tretman ranjenika koji je Florence Nightingale naveo na drastična poboljšanja u zbrinjavanju ranjenih na terenu, što je konačno dovelo do osnivanja Crvenog križa.

Amelia Earhart posljednji put uspostavila radio kontakt s kopnom tijekom leta iznad južnog Pacifika
Poznata zrakoplovka i pionirka ženskog pilotiranja Amelia Earhart i njen navigator Fred Noonan 1937. godine poslijednji put su tijekom leta iznad južnog Pacifika uspostavili radio kontakt s kopnom nakon čega im se gubi svaki trag. Eahart i Noonan su oko ponoći po lokalnom vremenu poletjeli s Laea na Papui Novoj Gvineji i s teško natovarenim zrakoplovom krenuli prema postaji za gorivo na Howlandu, udaljenom otočiću usred Pacifika. U zadnjem razgovoru s brodom američke Obalne straže došlo je do problema, brodski radiooperateri su jasno primili njezinu poruku o poziciji, no ona njih nije čula te je uslijedilo nekoliko neuspjelih pokušaja uspostave komunikacije i određivanja točnog položaja zrakoplova. Niti danas se ne zna što se točno dogodilo s Electrom, zrakoplovom kojim su upravljali Earhart i Noonan, no mnogi vjeruju kako je radiooprema koju su imali bila loša, te da su uz pogrešan izbor frekvencija imali problema s vizualnim lociranjem otočića te su pogriješivši prilaznu putanju, ostali bez goriva i vjerojatno se srušili u ocean. Ta teorija, iako najvjerojatnija, nikada nije potvrđena jer nikakvi ostaci zrakoplova niti tijela nisu pronađeni usprkos velikoj potrazi. Uz nekoliko ‘urbanih legendi’, jedina moguća, pa i vjerojatna teorija je slijetanje kraj tada nenaseljenog otoka Gardner. The International Group for Historic Aircraft Recovery (TIGHAR) istražio je povijesne zapise i sam otok, danas poznat kao Nikumaroro, te otkrio kako su na njemu pronađeni artefakti koji odgovaraju periodu nestanka zrakoplova, a tijekom 40-ih je pronađen i jedan kostur za koji se kasnije utvrdilo da potječe od bjelkinje, no kosti su davno izgubljene na Fijiju gdje su bile pohranjene. Ta su otkrića povećala mogućnost preživljavanja najpoznatije avijatičarke u povijesti, no kako iz poznatih podataka nije moguće izvući konkretan zaključak, nestanak Amelie Earhart i Freda Noonana i dalje će ostati misterij.

Rođen William Henry Bragg
Engleski fizičar William Henry Bragg, tvorac spektroskopa i dobitnik Nobelove nagrade (koju je podijelio sa sinom Williamom Lawrenceom) za otkriće strukture kristala spektroskopijom rendgenskog zračenja, te tvorac Braggovog zakona koji opisuje frakciju rendgenskih zraka ili neutrona na površini kristala, rođen je u Wigtonu 1862. godine.

Rođen Herman Hesse
Njemački slikar, pjesnik i književnik Hermann Hesse, dobitnik Nobelove nagrade za književnost i autor poznatih djela Stepski vuk, Demian, Put na istok, Siddhartha, te brojnih drugih čija je tematika doživjela revival krajem 60-ih poglavito kroz kontrakulturne pokrete, rođen je 1877. godine u Calwu.

Rođen Brock Peters
Američki glumac Brock Peters, najpoznatiji po ulozi Toma Robinsona u filmu To Kill a Mockingbird i nastupima u The L-Shaped Room, Major Dundee, Soylent Green, Two-Minute Warning, Star Trek IV: The Voyage Home and Star Trek VI: The Undiscovered Country, te pojavljivanju u seriji Star Trek: Deep Space Nine, rođen je u New Yorku 1927. godine.
Rođena Yancy Butler
Američka glumica Yancy Butler, zapamćena po ulogama u serijama Mann & Machine, South Beach i As The World Turns te filmovima Hard Target, Drop Zone, Fast Money, Ravager i drugima, rođena je 1970. godine u New Yorku.

Preminuo Ernest Hemingway
1961. godine preminuo je slavni američki pisac Ernest Hemingway. Hemingwayeva djela i život imali su značajan utjecaj na američke pisce njegovog vremena. Velik dio njegovih djela klasici su američke literature, a neka su i ekranizirana. Hemingway je svoja djela pisao prema vlastitim iskustvima koja je imao kao ribar, lovac i zaljubljenik u borbe bikova. Njegovi najraniji radovi uključuju zbirku kratkih priča “Three Stories and Ten Poems”/Tri priče i deset pjesama, 1923.) i roman “The Torrents of Spring”/Proljetne bujice, u kojem opisuje svoje dječaštvo u šumama Michigana. Njegovo prvo veće djelo jeste “In Our Time”. Roman koji je Hemingwayu donio međunarodnu reputaciju je “The Sun Also Rises”/A sunce izlazi, iz 1926. godine u kojoj opisuje grupu moralno američkih i britanskih boema i bogataša koji žive u Francuskoj i Španjolskoj, a pripadnici su tzv. izgubljene generacije u periodu nakon 1. svjetskog rata. Drugi Hemingwayev roman je “A Farewell to Arms”/Zbogom oružje, 1929., u kojem priča o ljubavi američkog vojnika koji je vozač ambulantnih kola i britanske medicinske sestre. Nakon ovoga romana uslijedila su još dva realistična djela: “Death in Afternoon”/Smrt popodne, 1932. i “Green Hills of Africa”/Zelena brda Afrike,1935. Sve do kasnih 1930.-ih Hemingway u svojim djelima koristi bespomoćne i poražene likove, od tada sve izraženije bavi se socijalnim problemima. U djelima “To Have and Have Not”/Imati i nemati,1937., “The Fifth Column”/Peta kolona i “First Forty-nine Stories” (1938.) strogo osuđuje ekonomsku i političku nepravdu. U djelu “For Whom the Bell Tolls”/Kome zvono zvoni, 1940., a čija se radnja odvija u doba španjolskog građanskog rata govori o tome kako gubitak slobode bilo gdje u svijetu upozorenje je da je tada slobodna ugrožena u cijelom svijetu. Godine 1952. objavio je djelo “The Old Man and the Sea” (Starac i more), za koje je 1953. dobio Pulitzerovu nagradu, a 1954. i Nobelovu nagradu. Oko 3000 njegovih rukopisa ostalo je neobjavljeno.

Preminuo Vladimir Nabokov
1977. godine preminuo je Vladimir Nabokov, rusko-američki književnik. U njegov literarni rad ubrajaju se stotine poema, deseci novela, drama, prijevoda s ruskoga i s engleskog, književnih kritika i eseja. Pod utjecajem klasične ruske i moderne europske književnosti piše romane u kojima uz obilje fantazije i humora suprotstavlja tradicionalni i moderni sustav vrednota. Zbog bezobraznog seciranja spolnog života svojih junaka svrstan je i među pornografske pisce. Od dvadeset njegovih romana remek-djela su “Dar”, napisan na ruskom i objavljen 1938., te Lolita 1955. i Blijeda vatra 1962. na engleskom. Objavio je i jednu od najboljih autobiografija na engleskom jeziku Govori, sjećanje!. Osim toga, napisao je mnogo stručnih članaka o leptirima.
No, svjetsku slavu stekao je tek 1955. godine, objavivši roman Lolita.

Preminuo Nostradamus
1566. godine preminuo je Michel de Nostradame, francuski liječnik i prorok. Njegova knjiga Proročanstva izdana je u milijune primjeraka i danas je najpoznatija knjiga proročanstava ikad tiskana.
Ubijen kolumbijski nogometaš Andrés Escobar
Na današnji dan 1994. godin ubijen je u gradu Medelinu poznati kolumbijski nogometaš Andrés Escobar. Ubijen je zbog pogreške koju je učinio na utakmici SAD-Kolumbija, kad je igrajući u obrani slučajno zabio gol vlastitoj ekipi. Naime, Escobar je trčao ispred protivničkog napadača i pokušao je nogom zaustaviti loptu. Međutim, lopta se tako nezgodno odbila od njegove kopačke da je završila ravno u golu, mimoišavši vratara. Kolumbijski narko-bossovi imali su uložen veliki novac kladeći se u prolaz Kolumbije u drugi krug. Riječ je bila o FIFA Svjetskom prvenstvu u nogometu 1994. u SAD-u. Kolumbija je bila u skupini sa SAD-om, Rumunjskom i Švicarskom i zbog zabijenog Escobarovog autogola jedina nije prošla skupinu. Narko-bossovi odlučili su se osvetiti Escobaru. Na današnji dan u 3 sata ujutro trojica ubojica dočekala su ga na parkiralištu u Medelinu. Ubijen je pištoljem kalibra .38, pri čemu je ubojica navodno nakon svakog od 12 pucnjeva vikao “Gol !!!”, u stilu južnoameričkih sportskih komentatora. Još istog dana policija je uhvatila Humberta Castra Muñoza, tjelesnog čuvara poznatog kolumbijskog narko-kartela, koji je sljedećeg dana priznao ubojstvo. Osuđen je na 43 godine zatvora, ali je izašao već nakon 11. Na Escobarovom sprovodu okupila se masa od oko 120,000 ljudi.

(www.icv.hr)