Službeno potpisana Deklaracija nezavisnosti
Na današnji dan davne 1776. službeno je potpisana američka Deklaracija nezavisnosti što je događaj koji će, kako se kasnije pokazalo, označiti rađanje sasvim nove nacije koja će vladati svijetom. Deklaraciju je potpisalo 13 tadašnjih britanskih kolonija u Novom svijetu, čime su proglasile svoju neovisnost i objasnile svoje razloge za to. Kongres ju je potvrdio 4. srpnja iste 1776. godine (taj dan se u SAD- u slavi kao Dan nezavisnosti. Valja spomenuti da je Velika Britanija je priznala nezavisnost svojih bivših kolonija 3. rujna sedam godina kasnije.

Izveden prvi skok padobranom u SAD-u
Godine 1819. izveden je prvi skok padobranom u Sjedinjenim Američkim Državama. U Europi je pak početkom 19. stoljeća Napoleon proglašen doživotnim konzulom Francuske. London je od svojih ranih dana bio jedna od najvažnijih prijestolnica na svijetu, bilo da se radilo o trgovini, tehnologiji, društvenom razvoju… Potkraj 19. stoljeća željeznica je igrala veliku ulogu u svim životnim aspektima i ona je jedan od brojnih razloga zbog kojih je London postao to što je. Zbog naglog razvoja i porasta stanovništva njegove su ulice nerijetko bile prepune ljudi – lokalnih i okolnih radnika koji su za život zarađivali radeći u metropoli – velike udaljenosti u gradu nije bilo lako prelaziti konvencionalnim sredstvima. Zato je u Londonu 1870. otvorena prva podzemna željeznica na svijetu. Deset godina kasnije na našim prostorima, točnije u Sarajevu, počela je s radom „Fabrika duvana Sarajevo”.

Hitler se proglasio Führerom
Dvadeseto stoljeće obilježeno je političkim previranjima, lokalnim, regionalnim i međukontinentalnim ratnim sukobima, i to naročito na njegovom samom početku. Jedna od najpoznatijih figura toga vremena je bio i Adolf Hitler koji se na današnji dan 1934. proglasio Führerom. Što se zbilo kasnije zapisano je u povijesti za sva vremena.

Tina Turner prvi puta otpjevala pjesmu “A fool in love”
1960. godine Tina Turner debitira s pjesmom “A Fool In Love”, koju snima zajedno s partnerom Ikeom (ne zna se jesu li bili službeno vjenčani u to doba).

Rođen Peter O’Toole
1932. godine rođen je Peter O’Toole, irski glumac. O’Toole je odrastao u Leedsu u Engleskoj gdje 1949. godine debitira kao glumac u gradskom kazalištu, da bi se kao stipendist upisao na Royal Academy of Dramatic Art u Londonu. 1955. godine pridružuje se kazalištu Old Vic u Bristolu, gdje je nastupio u oko 60 predstava, većinom iz repertoara Williama Shakespearea.
Na filmu debitira 1960., u adaptaciji Stevensonovog romana Kidnapped, te dvije godine kasnije postaje međunarodnom zvijezdom glumeći Thomasa Edwarda Lawrencea u čuvenom filmu Davida Leana Lawrence od Arabije. Na valu tog uspjeha, O’Toole je glumio u nizu filmova raznih žanrova, među kojima se ističu: What’s New Pussycat?, How to Steal a Million, The Bible: In the Beginning, Casino Royale, The Lion in Winter, Goodbye, Mr. Chips, Murphy’s War, Posljednji kineski car i Troja.
O’Toole drži rekord najvećeg broja nominacija za Oscara za najboljeg glavnog glumca bez da ga je osvojio, što je donekle kompenzirano Oscarom za životno djelo koji mu je dodijeljen 2003. godine.

Preminuo Thomas Gainsborough
1788. godine preminuo je Thomas Gainsborough, britanski rokoko slikar i grafičar. Uz W. Hogartha i J. Raynoldsa najistaknutiji je predstavnik engleskog slikarstva 18. stoljeća. Bio je čuveni portretist; dvorski slikar kraljevske obitelji kralja Đure III., te aristokracije i ličnosti iz umjetničkog života Engleske. Također je bio i jedan od utemeljitelja Royal Academy of Arts u Londonu 1768. godine. Thomas Gainsborough bio je učenik portretista F. Haymana, no presudno su na njega utjecala djela A. van Dycka i sofisticirana elegancija rokoko slikarstva A. Watteaua. No, Thomas Gainsborough ne prihvaća ekstravaganciju i lakomislenost koje su, karakteristične za rokoko, tada prevladavale u kontinentalnoj Europi, pokazivajući veću sklonost za formalizam i naglašavanje tradicije. Na njegovim slavnim portretima u ukusno aranžiranim interijerima (Portret kralja Đure III., Vojvotkinja Richmond, Sarah Siddons) elegantni modeli u svili i baršunu prigušeni su refiniranim skalama boja.

Preminuo Enrico Caruso
1921. preminuo Enrico Caruso, talijanski pjevač. Pjevao je na svim većim europskim i američkim opernim pozornicama. Od 1904. godine je prvi tenor opere Metropolitan u New Yorku. Stekao je reputaciju najvećeg tenora svoga vremena. Ostvario je repertoar od 67 uloga lirskog i dramatskog žanra i bio uzoran interpretet verističkih opera, a pjevao je i talijanske canzone. Majstor je klasičnog talijanskog vokalnog stila i tehnike, a fascinirao je svojim sonarnim izražajnim glasom, jedinstvenim po baršunastoj mekoći timbra.

Preminuo Alexander Graham Bell
1922. godine preminuo je Alexander Graham Bell, američki fizičar i izumitelj. Prema nekim izvorima Bell je još u Škotskoj razvio interes za akustiku; želio je pronaći način da pomogne majci koja je bila gluha. 1870. godine sa porodicom seli u Kanadu, gdje se nastanjuju u Brantfordu, Ontario. Prije odlaska iz Škotske, Bell se posvetio telefoniji, a u Kanadi je razvio interes za uređaje pomoću kojih je moguća komunikacija na daljinu. Dizajnirao je klavir koji je pomoću električne struje mogao emitirati svoju muziku na daljinu. 1873. godine sa ocem odlazi u Montreal, Quebec, gdje je radio na podučavanju vizualnom govoru. Stariji Bell pozvan je da uvede svoj sistem u veliku školu za nijeme u Bostonu, Massachusetts, ali je odbio mjesto u korist sina, koji je postao profesor vokalne fiziologije i govorništva na Univerzitetu u Bostonu. U Bostonu je nastavio istraživanja na istom polju i pokušao da napravi telefon koji bi prenosio ne samo muziku, već i govor. Sredstvima svog američkog punca uspio je 7. marta 1876. godine kod U.S. Patent Office (Američki ured za patente) registrovati patent broj 174,465, koji je pokrivao “metod i aparat za prenošenje vokalnog ili drugih vrsta zvuka telegrafski…, putem električnih valova, sličnih vibracijama zraka koje prate pomenute vokalne ili druge vrste zvukova.”, telefon. (Treba napomenuti da se još uvijek vodi debata o tome ko je izumitelj telefona. Jasno je da je nekoliko ljudi istraživalo slične uređaje. Oni na strani Bella tvrde da je ipak on osmislio prvi potpuno funkcionalan model.

(www.icv.hr, Foto: Ilustracija )