Položen kamen temeljac za izgradnju bazilike Sv. Petra u Vatikanu
Na današnji dan 1506. godine položen je kamen temeljac za izgradnju bazilike Sv. Petra u Vatikanu. Prema predaji, na tom se mjestu nalazi grob Sv. Petra, jednog od dvanaest Isusovih apostola, a prva je crkvica izgrađena još u 4. stoljeću. Osim što je unutarnjom površinom najveća katolička crkva na svijetu, poznata je po freskama na stropu koje je oslikao veliki Michelangelo.

Završila Američka revolucija
Američka revolucija, osmogodišnji rat trinaest američkih kolonija za neovisnost od Ujedinjenog kraljevstva na današnji je dan 1783. godine službeno završio dogovorom o prestanku oružanih sukoba, a formalni kraj doživio je potpisivanjem mira u Parizu kada se britanska kruna odrekla bilo kakvih prava na teritorije preko oceana, što je dovelo do formiranja SAD.

Razoran potres pogodio Kaliforniju i usmrtio 3 tisuće ljudi
Trusno područje Kalifornije posljednji je razorni potres doživjelo na današnji dan 1906. godine kada je u ranu zoru udar magnitude koja se procjenjuje na 8,25 stupnjeva Richtera probudio San Francisco. Velika razaranja popratio je požar koji je progutao dobar dio grada, a u katastrofi je poginulo 3 tisuće ljudi.

Oboren slavni francuski pilot Roland Garros
Slavni francuski pilot Roland Garros, po kojem se zove i veliki teniski turnir, oboren je na današnji dan 1915. godine tijekom Prvog svjetskog rata. Uspio je sletjeti, no završio je na njemačkom teritoriju, tako da je zarobljen. Nijemci su time došli u posjed njegovog aviona tipa Morane-Saulnier, sa specijalnim sustavom na propeleru koji je omogućavao paljbu tijekom leta. Naime, Roland Garros sam je izmislio sustav pomoću kojega piloti mogu pucati mitraljezom kroz propeler tijekom njegove vrtnje. Kad su Nijemci to otkrili navodno su i sami razvili sličan sustav, pa su njihovi Fokkeri počeli rušiti sve više francuskih aviona. Nakon gotovo tri godine u zarobljeništvu, Garros je uspio pobjeći. Ponovno je počeo letjeti za francusku avijaciju. Poginuo je svega mjesec dana prije kraja rata, kad je njegov avion oborio jedan Nijemac.

Rođena Ivana Brlić-Mažuranić
1874. godine rođena je Ivana Brlić-Mažuranić, hrvatska književnica. Ivana Brlić-Mažuranić počela je pisati poeziju, eseje i dnevnike vrlo rano, ali su joj prvi radovi objavljeni tek početkom dvadesetog stoljeća. Zbirku pripovjedaka i pjesama za djecu Valjani i nevaljani izdala je 1902. godine u vlastitoj nakladi. Priče i tekstovi poput serije obrazovnih članaka naslovljenih Škola i praznici objavljivani su redovito od 1903. godine nadalje. Pravu pozornost književne publike skreće 1913. godine romanom za djecu “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”. U ovoj napetoj priči siromašni šegrt Hlapić bježi od svoga gazde, a zgode na kraju prevladaju nezgode. Napisala je pjesničku zbirku “Slike”, pedagoški intoniranu “Knjigu omladini”, zapise o obiteljskome rodoslovlju (Obzor, 1933-34.), koje objedinjuje u trima knjigama, povijesno-pustolovni omladinski roman “Jaša Dalmatin potkralj Gudžerata” te prevodila s njemačkoga i francuskoga. Njenim krunskim djelom kritičari smatraju zbirku pripovjedaka “Priče iz davnine”, objavljenu 1916. godine, djelo koje sadrži motive mitološke mudrosti običnoga svijeta, inspirirane slavenskom mitologijom.

Preminuo Albert Einstein
1955. godine preminuo je Albert Einstein, njemački fizičar i teoretičar. Albert Einstein formulirao je posebnu i opću teoriju relativnosti kojima je uveo revoluciju u modernu fiziku. Pored toga, doprinio je napretku kvantne teorije i statističke mehanike. Iako je najpoznatiji po teoriji relativnosti (posebno po ekvivalenciji mase i energije E=mc2), Nobelova nagrada za fiziku mu je dodijeljena 1921. godine za objašnjenje fotoelektričnog efekta (rada objavljenog 1905. u Anno Mirabile ili „Godini čuda“) kao i za doprinos razvoju teorijske fizike. U narodu, ime „Einstein“ je sinonim za čovjeka visoke inteligencije ili za genija. Predmet njegovih istraživanja bile su kapilarne sile, posebna teorija relativnosti (kojom je ujedinio zakone mehanike i elektromagnetike), opća teorija relativnosti, kozmologija, statistička mehanika, Brownovo gibanje, kritična opalescencija, vjerojatnost elektronskih prijelaza u atomu, problemi probabilističke interpretacije kvantne teorije, termodinamika svjetlosti pri maloj gustoći zračenja, fotoelektrični efekt, fotoluminiscencija, fotoionizacija, Voltin efekt, stimulirana emisija zračenja, ujedinjene teorije polja, unifikacija bazičnih fizikalnih koncepata preko njihove geometrizacije.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)