Obilježava se dan sv. Patrika
Danas je dan sv. Patrika, sveca zaštitnika Irske. On je na taj dan oko 461. godine umro tj. rođen je za nebo. Od povijesnih izvora, o njemu su nam sačuvana dva pisma koja je osobno napisao i koja su jedini sigurni izvor o njemu. U jednom od tih pisama on ukratko opisuje svoj život i sudbinu. Rođen je u rimskoj Britaniji. Bio je sin đakona i unuk svećenika (u to doba katolički svećenici još su se mogli ženiti). Sa 16 godina zarobljen je i odveden kao rob u Irsku. Ta zemlja u to vrijeme još nije bila pokrštena. Nakon šest godina uspio je pobjeći i vratiti se kući u Englesku. Onda je jednoga dana osjetio poziv da se vrati kao misionar u Irsku i da se posveti obraćenju Iraca na kršćanstvo. Oko njegove osobe nastalo je mnogo legendi. Jedna od najpoznatijih je da je istjerao sve zmije iz Irske (ni danas na tom otoku nema zmija). Za njega se vezuje i djetelina, koju je on navodno upotrijebio da prikaže Ircima Presveto Trojstvo. Danas je stoga djetelina, kao i njena zelena boja, simbol Irske. Ispravno ju je prikazivati s tri lista (kao simbol Presvetog Trojstva) a ne sa četiri. Dan sv. Patrika, nacionalni praznik u Irskoj, slavi se diljem globusa i danas je vjerojatno u svijetu najpoznatiji blagdan jednog katoličkog sveca.
Dalaj Lama pobjegao iz Tibeta
Na današnji dan 1959. godine pobjegao je Dalaj Lama iz rodnog Tibeta i zaputio se prema Indiji gdje i danas živi. Taj Dalaj Lama, imena Tenzin Gyatso, četrnaesti je u nizu (prvi Dalaj Lama živio je još u 14. stoljeću, u doba Marka Pola). Iz Tibeta je morao pobjeći jer mu je bio ugrožen život. Naime, Kinezi su nasilno gušili tibetanski ustanak, a na današnji dan počele su na Dalaj Laminu palaču padati kineske granate. U indijskoj emigraciji dobio je i Nobelovu nagradu za mir 1989. godine. Iz Tibeta je otišao kad su mu bile samo 23 godine.
Potpisan Briselski sporazum
Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Francuska i Velika Britanija potpisale su 1948. godine Briselski sporazum kojim su se zapadne zemlje odlučile suprotstaviti hladnoratovskom širenju komunizma. Ugovor je uz društvene i kulturne stavke imao i obrambenu te se smatra pretečom NATO saveza.
Patentirana gumica za stezanje
Britanski biznismen i izumitelj Stephen Perry Bobstein 1845. godine u Australiji je patentirao gumicu za stezanje. Praktična stvarčica koja je od tada u stalnoj uporabi u cijelom svijetu i danas se u većini slučajeva izrađuje od prirodne gume koja ima puno bolja elastična svojstva od sintetičke gume.
Preminuo Antun Gustav Matoš
1914. godine preminuo je Antun Gustav Matoš, hrvatski književnik. Matoš je središnja ličnost hrvatske moderne, te radikalne inovacije hrvatske književnosti koja se ubrzano europeizirala i modernizirala, apsorbiravši suvremena strujanja od simbolizma, modernizma, impresionizma i ostalih pokreta, s oslonom na francusku književnu kulturu od Baudelairea do Mallarmea, Barresa i Huysmansa. Esteticizam i umjetničke norme su postali primarnim kriterijem vrjednivanja, dok je nacionalni i društveni angažman, dotle praktični jedini credo, ostalo uklopljen u cjelovitiju vizuru zadaće hrvatskih pisaca, koji od Matoša nadalje nisu (osim u komunističkom razdoblju) mogli gojiti pretežito utilitaristički odnos spram umjetničkoga stvaralaštva. U književnost je ušao 1892. godine pripoviješću “Moć savjesti”, koja naznačuje početak perioda moderne. U nekoliko navrata pisao je o svojemu poimanju poetike proznog stvaralaštva te o svojim literarnim uzorima. “… Od novelista najviše volim genij Poeov, zatim superiornu, konciznu točnost Merimeeovu i prirodnost Maupassantove satire, izjavljuje on u jednome pismu prijatelju Milanu Ogrizoviću. Težnju da se nigdje ne ponavlja, da ne zapadne u manirizam, uspio je ostvariti u većem dijelu svojih pripovijedaka sakupljenih u tri zbirke i izdanih redom: “Iverje”, “Novo iverje” i “Umorne priče”.
(www.icv.hr, mh, Foto: www.timeanddate.com )