Danas (četvrtak) je Svjetski dan Brailleovog pisma koje svakodnevno koristi 150 milijuna ljudi na svijetu. Ono je sustav ispupčenih točkica koje korisnicima omogućavaju čitanje. U svijetu je oko 285 milijuna ljudi s poteškoćama u vidu, dok ih je 39 milijuna slijepo ili s izrazito lošim vidom. Njima je Brailleovo pismo od velike pomoći na svakodnevnoj bazi, piše index.hr.

Louis Braille, izumitelj Brailleovog pisma rođen je 4. siječnja 1809. godine u mjestu Coupvray u Francuskoj, gdje je njegov otac radio kao remenar. Braille je tamo proveo djetinjstvo, igrajući se u očevoj radionici.

Tamo je jednom dobio udarac u oko koje se inficiralo, a infekcija se potom proširila i na drugo oko. Braille je ostao slijep u dobi od pet godina i to je razlog zbog kog danas imamo Brailleovo pismo.

Studirao je u Nacionalnom institutu za slijepu mladež i tamo je saznao za sustav komunikacije koji je izumio kapetan francuske vojske Charles Barbier. Sustav se sastojao od koda kojeg su činile točkice i crtice izbočene na papiru, koje su prepoznavane dodirom.

Sustav je vojnicima omogućavao komunikaciju bez razgovaranja ili korištenja svjetlosnih signala što im je davalo prednost pred neprijateljem.

Ovaj je sustav nadahnuo Braillea koji je osmislio svoj jednostavniji sustav od šest točkica koje su se mogle kombinirati na 63 načina i čitati prelaskom prstiju po papiru.

Njegov kod je brojnima donio mogućnost čitanja, te je lako prilagođen i za upotrebu u drugim jezicima.

Sustav je objavljen 1829. godine dok je Braille dobio ponude da postane predavač povijesti, geometrije i algebre, kao i da predaje o svom sustavu.

Iako je Braille predstavio svoj sustav na Izložbi industrije u Parizu, što ga je učinilo još poznatijim, no čak ni tada Institut u kom je radio nije službeno prihvatio njegov sustav.

Tek 1884. godine, dvije godine nakon njegove smrti, škola u Amsterdamu prihvaća Brailleovo pismo kao primarni oblik čitanja i pisanja.

Francuska vlada mu je iskazala počast tek 1952. godine kada su ekshumirali njegovo tijelo i pokopali ga u Pantheonu u Parizu, dok je gradonačelnik njegova grada, inzistirao da njegove ruke ostanu pokopane u gradu.

(index.hr)