U mjesecu smo svibnju i spominjemo se blagdana Marije Pomoćnice ili Pomoćnice kršćana. Rimokatolički je to marijanski blagdan koji se slavi na današnji dan.

Sveti Ivan Zlatousti prvi je uporabio taj naziv davne 345. godine, a i don Bosco je promicao marijansku pobožnost pod tim nazivom. Naslov Marija Pomoćnica kršćana povezan je obranom kršćanske Europe, sjevera Afrike i Bliskog istoka od nekršćanskih naroda tijekom srednjega vijeka. Godine 1572. islamsko-osmansko carstvo imalo je namjeru napasti kršćansku Europu. Papa Pio V. pozvao je kršćansku vojsku iz cijele Europe da brane kontinent i zamolio vjernike da se mole Mariji. Poraz muslimanskih Turaka pripisan je zagovoru Blažene Djevice Marije pod naslovom Marije pomoćnice. Papa Lav XIII. odobrio je kanonsku slike koja nosi naslov Pomoćnice kršćana, 17. svibnja 1903. godine, a koja se trenutno nalazi u bazilici Marije Pomoćnice kršćana.

Blagdan Gospe Pomoćnice kršćana ustanovio je papa Pio VII. On je po nalogu Napoleona I. bio uhićen 5. lipnja 1808. godine nakon što je poslije konklave ponovio izopćenje Napoleona I. potvrdivši čin svoga prethodnika pape Pija VI. Nakon proglašenja izopćenja Napoleon zatvara papu u Certosi kod Firence, pa u Savonu, gdje ostaje sljedeće tri godine. Godine 1813. Napoleon I. doživljava poraz kod Leipziga. Papa na povratku iz sužanjstva trijumfalno ulazi u Rim 24. svibnja 1814. godine. Od tada se blagdan Pomoćnice kršćana obilježava kao uspomena na povratak pape Pija VII. iz sužanjstva.

Brojni hodočasnici Mariji Pomagaj pričaju o događajima koji su im se dogodili u vrijeme posjeta svetištu ili nakon zavjetovanja Mariji Pomoćnici. Prvi slučajevi čudesnih ozdravljenja dogodili su se pedesetih godina nakon uspostavljanja Božjeg puta, a i danas se događaju više ili manje posvjedočeni slučajevi.

Na Brezju se svakodnevno događaju čuda preobraćenja po sakramentu ispovijedi, kada tisuće vjernika traže mir duše i srca, i Božjim ga posredovanjem i milošću prime.

(www.icv.hr, pripremio: fra Ivica Jagodić)