Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac je u četvrtak 26. srpnja na sjednici Vlade predstavila nacrte konačnih prijedloga Zakona o otocima, Zakona o potpomognutim područjima te Zakona o brdsko-planinskim područjima, koji su nakon jednoglasnog usvajanja upućeni u saborsku proceduru. Novim zakonima poticat će se ravnomjeran regionalni razvoj svih krajeva, vodeći računa o specifičnostima svakog područja kako bi se osigurao oporavak i razvoj svih gospodarskih potencijala.
Tijekom 2017. i 2018. godine u regionalni je razvoj uloženo ukupno 833,5 milijuna kuna, a novim Zakonima u Fondu za regionalni razvoj za 2019. godinu osigurano je dodatnih 434 milijuna kuna čime će ova Vlada u samo tri godine uložiti ukupno 1,3 milijarde kuna u ravnomjeran regionalni razvoj Hrvatske što je 6 puta više nego tijekom četverogodišnjeg razdoblja od 2012.-2015. godine kada je ukupno uloženo svega 207 milijuna kuna.
„Ostvareni rezultati protekle dvije godine i gotovo 900 milijuna kuna usmjerenih za regionalni razvoj, govore dovoljno o ciljevima i odnosu ove Vlade prema regionalnoj i lokalnoj razini. Jedini način na koji možemo postići rast i ravnomjeran razvoj je suradnja na svim razinama i osluškivanje potreba naših građana, a upravo su zakoni koje smo danas donijeli na sjednici rezultat tog partnerskog odnosa“, naglasila je ministrica Žalac prilikom predstavljanja prijedloga zakona.
Potpomognuta područja napokon će imati vlastiti zakon kojim će biti definirane mjere za njihov razvoj i to u vrijednosti 85 milijuna kuna u 2019. godini, dok je u 2018. uloženo 50 milijuna kuna, a u 2017. 12,7 milijuna kuna iz državnog proračuna. Zakonom se propisuje uvođenje Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja i Fonda za potpomognuta područja, posebnih kriterija odabira projekata te održive proizvodnje i potrošnje kroz poticanje korištenja zelenih i održivih mjerila u postupku javne nabave.
Novim Zakonom o potpomognutim područjima, predviđena je, među ostalim, i mjera stambenog zbrinjavanja u svrhu razvoja potpomognutih područja, a Zakonom o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima uredit će se stambeno zbrinjavanje na tim područjima kao i na bivšim područjima od posebne državne skrbi. „Područje nadležnosti stambenog zbrinjavanja proširuje se za dodatnu 151 jedinicu lokalne samouprave, odnosno Zakon će se provoditi na području 336 jedinica lokalne samouprave što predstavlja povećanje veće od 80%“, rekao je Nikola Mažar državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Razvoj otoka predviđen novim Zakonom o otocima participira u proračunu Ministarstva s ukupno 94 milijuna kuna, dok je 2017. bilo osigurano 23,5 milijuna kuna te 2018. 30 milijuna kuna iz državnog proračuna. Ključne odredbe Nacrta prijedloga Zakona o otocima su novi modeli razvrstavanja otoka, novi pristup razvijenosti/nerazvijenosti otoka i strateškom planiranju razvoja otoka, zatim održivi razvoj otoka u kontekstu koncepta „pametnih otoka”, mehanizam otočnog razvojnog sporazuma i proširivanje uporabne funkcije Otočne iskaznice.
Za razvoj brdsko planinskih područja po novom Zakonu u proračunu Ministarstva bit će izdvojeno 20 milijuna kuna dok je u 2018. vrijednost ulaganja bila na razini 1 milijun kuna, a u prethodnim godinama razvoj brdsko-planinskih područja nije uopće bio financiran sredstvima državnog proračuna već isključivo izdvajanjem 10% poreza na dohodak na području pojedine jedinice lokalne samouprave.
Ono što uvodimo novim Zakonom su Program za razvoj brdsko-planinskih područja i Fond za razvoj brdsko-planinskih područja, razvoj „Hrvatskog gorskog proizvoda“ po uzoru na koncept „Hrvatskog otočnog proizvoda“, zatim uvođenje posebnih kriterija odabira projekata te poticanje održive proizvodnje i potrošnje kroz korištenje zelenih i održivih mjerila u postupku javne nabave.
Inače, na području Virovitičko-podravske županije država potpomaže čak 14 jedinica lokalne samouprave. Riječ je o Voćinu, Sopju, Gradini, Mikleušu, Novoj Bukovici, Čađavici, Špišić Bukovici, Suhopolju, Lukaču, Pitomači, Crncu, Zdencima, Čačincima i Slatini. (www.icv.hr, razvoj.gov.hr)
