Danas (ponedjeljak) je u Banskim dvorima održano potpisivanje dodataka kolektivnim ugovorima gdje su potpis na dokumente staviti predstavnici sindikata i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Premijer Andrej Plenković obratio se javnosti zajedno s predstavnicima sindikata.

Na samom početku konferencije, Sanja Šprem iz Sindikata hrvatskih učitelja zahvalila se svima prisutnima navodeći kako su ovo bili kratki pregovori, ali “krucijalni”, prenosi Večernji.hr.

– Vlada mora voditi brigu o položaju zaposlenika – kazala je Šprem navodeći kako nitko ne zna kakva će biti inflacija.

– Kolektivno pregovaranje je fluidni proces. To je kontinuirani proces. Važnost ovog trenutka je u tome što nije došlo do socijalnog loma, a mi smo izborili nešto za članove naših sindikata – kazao je jedan od predstavnika sindikata Zdravko Lončar.

Prisutnima se potom obratio premijer.

– Želim vam zahvaliti na povjerenju i postignutom kompromisu. Ovo su razgovori o najvažnijem pitanju Vlade, a to je unaprjeđivanje položaja radnika u ovako kompleksnim okolnostima, referiram se i od početka COVID-19. Zemlje koje nisu stabilne ne ulaze u Schengenski prostor. Hrvatska nema te probleme. Imamo snažnu parlamentarnu većinu. Socijalna kohezija u krizi znači da nitko nije ostavljen sa strane. 800 tisuća radnika u privatnom sektoru dobilo je plaću zahvaljujući Vladi. U proteklih šest godina ove Vlade materijalna prava su rasla za 33 posto. To je naš smjer i politika – kazao je Plenković i istaknuo kako postoji povjerenje između Vlade i sindikata.

– Želimo izaći u susret što je više moguće da se građani s cijenom rada mogu nositi s cijenom inflacije – napomenuo je i dodao kako treba računati i na Vladine mjere protiv inflacije.

– Ovaj dogovor 6+2 jedan je zalog u kvalitetniji početak 2023. godine – kazao je i najavio da imaju pregovore u rujnu iduće godine.

– Napravili smo zajednički iskorak. Ovaj dogovor podržalo je 11 od 13 sindikata. Radimo i dalje u zahtjevnim okolnostima koje su uzrokovane vanjskim faktorima. Pratimo prognoze za 2023. godine. Vidjeli ste da je agencija Fitch rekla da ćemo imati bolji rejting nego što smo mi predvidjeli. Mi smo među 15 zemalja na svijetu koje su od 1. siječnja 2023. godine u NATO-u, Europskoj Uniji i Schengenu. Bolje od toga ne ide. Jedino nedostaje OECD, a to će doći za par godina – dodao je premijer.

Na pitanje o kritikama Vilija Ribića, Šprem je odgovorila:

– Mi smo ovog puta pregovarali za 2023. godinu. Vlada bi mogla donijeti odluku o osnovicu za iduću godinu. Rizik je bio velik. Smisao socijalnog dijaloga je da donosimo odluke koje su zajedničke. Ako dođemo u situaciju da Vlada donosi sama odluku, to nije dobro. Ovo je jedan kvalitetni kompromis. Vlada nije gluha, nije slijepa i nije nijema. Ako se okolnosti promijene, Vlada će sjesti za stol”, odgovorio je Plenković i napomenuo kako se on uvijek slaže sa Sanjom Šprem te je ustvrdio kako to pokazuje rast plaća. “Što se tiče samih pregovara, jasno sam rekla da su ovo pregovori za osnovicu plaće. Ovo je jedan dio pregovora za stolom. Očekujemo otvaranje goranskih pregovora i svaki sindikat nastavit će se boriti za svoje članove –  objasnila je Šprem.

– Ministar financija ne može izaći kao pobjednik. Koliko god povećali plaće, bit će oni koji misle da je to previše i da se treba financirati nešto drugo. No, mislim da svi danas možemo biti pobjednici s obzirom na dijalog – rekao je ministar financija Marko Primorac navodeći kako će sve to biti ukorporirano u državni proračun.

– Povećanje osnovice odnosi se na državne službenike, a ne dužnosnike – napomenuo je ministar rada Marin Piletić i dodao kako će nakon izmjene zakona doći do iste osnovice i za dužnosnike i službenike.

Upitan o zdravstvenoj reformi, premijer je kazao:

– Što se tiče reforme, u tijeku je javno savjetovanje. Beroš je produljio do 8. studenog. Javno savjetovanje služi tome da ljudi daju svoje mišljenje, a nakon isteka roka Ministarstvo će vidjeti što je ispravna korekcija, a što nije. Potom će prijedlog ta dva ići na Vladu. Ova zdravstvena reforma ima svoj cilj, a to je stavljanje pacijenta u prvi plan, prevencija, bolji i kvalitetniji zdravstveni kadar.

– Ministar Beroš je razgovarao s županima i mislim da su podržali plan. Mnoge županijske bolnice često traže pomoć država. Ovo je pokušaj da se smanje troškovi. Mislim da idemo u dobrom smjeru – dodao je Plenković.

Pao dogovor sa sindikatima Podsjetimo, prethodno je danas premijer Plenković ocijenio da potpisivanje sporazuma sa sindikatima, kojima se za 240.000 zaposlenih u javnom i državnom sektoru osigurava povećanje osnovice plaća i drugih materijalnih prava, potvrđuje opredijeljenost Vlade za socijalni dijalog.

– Potpisivanje sporazuma svjedoči da smo kroz kvalitetan, otvoren dijalog, koji smo vodili sa čelnicima sindikata javnih i državnih službi, postigli dogovor – rekao je Plenković na sjednici Vlade nakon koje će biti potpisani dodaci kolektivnim ugovorima. To je, dodao je, potvrdilo opredijeljenost Vlade za socijalni dijalog i jačanje socijalnog partnerstva.

– Naš cilj je što je više moguće podržati naše radnike, zaposlenike. Tome s ovakvim rješenjem, oko kojeg su se očitovala nadležna tijela, odnosno članstvo na referendumima sindikalnih organizacija, ide u prilog činjenica da će oko 240.000 zaposlenika i njihovih obitelji imati koristi – istaknuo je Plenković.

Od 1. listopada Vlada podiže osnovicu za državne i javne službenike za šest posto, a u 2023. za još dva posto, počevši od 1. travnja. Povećanje osnovice za šest posto stajat će državu 600 milijuna kuna, a osigurat će se rebalansom proračuna i preraspodjelama dok će za povećanje od dva posto trebati 500 milijuna kuna.

Od ove godine iznos božićnice podiže s 1500 na 1750 kuna, a dar za dijete sa 600 na 753 kune, dok će regres podići s 1500 na 1750 kuna.

– U slučaju izvanrednih okolnosti, bilo kakvih kriza, Vlada je uvijek tu, spremna za razgovore, za dijalog i pronalaženje rješenja koji su u interesu svih građana. Mislim da smo to kroz višestruka povećanja osnovice, koeficijente, dodatke i različite druge oblike dokazali u proteklih šest godina – ustvrdio je Plenković.

Od ukupno 11 sindikata javnih i državnih službi koji su bili uključeni u pregovore oko povećanja osnovice Vladinu ponudu prihvatilo je devet sindikata. Njihovim pozitivnim izjašnjavanjem ispunjeni su uvjeti za potpisivanja dodatka jer su “za” Vladinu ponudu bili sindikati koji imaju više od 50 posto od ukupnog broja članova svih sindikata koji su sudjelovali u pregovorima te sindikati iz najmanje tri od pet područja za koja se pregovaralo. Vladinu ponudu rata nisu prihvatili sindikat Preporod i Nezavisni sindikat zaposlenih u znanosti i visokom obrazovanju smatrajući da im je to nedovoljno povećanje plaća s obzirom na inflatorna kretanja.

(vecernji.hr)