Ankete provedene u zadnjih desetak godina otkrile su da hrvatski građani peru zube u prosjeku jednom u pet dana umjesto dva puta dnevno, koliko preporučuju stručnjaci.
Kako upozoravaju autori Strateškog plana promicanja i zaštite oralnog zdravlja 2015.-2017. i sudionici hrvatske kampanje “Ajmo prati zube”, svaki četvrti muškarac pere zube samo kada ide zubaru, po glavi stanovnika u prosjeku se potroše dvije i pol paste za zube godišnje, 12-godišnjaci u prosjeku imaju četiri pokvarena zuba, 80% Hrvata boluje od neke parodontne bolesti, 90% ih ima karijes, a 11% nema svojeg stomatologa. Rezultat je da su Hrvati po broju zdravih zuba na dnu EU. Iza nas je samo Bugarska, piše Index.
Manjak oralne higijene povezan je s brojnim ozbiljnim bolestima
Međutim, zdravlje zuba samo po sebi nije jedini problem.
Novija istraživanja sve jasnije pokazuju da postoji povezanost između loše oralne higijene i razvoja parodontitisa (ono što je u narodu poznato kao paradentoza, parodontoza itd.), koji je, pak, povezan s cijelim nizom ozbiljnih, sistemskih bolesti kao što su dijabetes, bolesti srca, demencija, reumatoidni artritis i druge autoimune bolesti. Među ostalim, istraživanja sve više otkrivaju da je populacija bakterija, odnosno mikrobiom usta, povezana s mikrobiomom probavnog sustava i da zajedno čine jednu os, čiji je poremećaj povezan s brojnim bolestima, uključujući čak i rak.
Konačno, ne manje važno, liječenje parodontitisa i njegovih posljedica predstavlja velik financijski teret za zdravstvene sustave koji se mjeri u milijardama eura, a on se može značajno smanjiti pravovremenom dijagnostikom i liječenjem.
Stručnjaci: Već godinama upozoravamo na to
Predsjednik Hrvatskog parodontološkog društva dr. sc. Darko Božić, profesor na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu, kaže da njegovi suradnici i on već godinama upozoravaju na povezanost parodontitisa i brojnih sistemskih bolesti.
– Najsnažniji i najjasniji dokazi postoje za povezanost s kardiovaskularnim bolestima i dijabetesom – kaže Božić.
– Također se provode istraživanja o povezanosti s drugim bolestima, međutim, ona su novijeg datuma. Tu je jedno od ključnih pitanja na koje treba naći odgovor je li parodontitis uzrok, otežavajući čimbenik ili posljedica neke druge bolesti – dodaje.
Naime, kod nekih bolesti, primjerice demencije, odnosno Alzheimera, veza s parodontitisom može biti i uzročna i posljedična. Osoba s Alzheimerom može biti nesposobna održavati oralnu higijenu, a također parodontitis može biti jedan od uzroka Alzheimera.
– Parodontitis je šesta najčešća kronična bolest u svijetu. Trenutačno 11.2% svjetske populacije, što je oko 800 milijuna ljudi, boluje od umjerenog i uznapredovalog parodontitisa. Oko 65% ljudi starijih od 65 godina ima umjerene ili uznapredovale oblike te bolesti. Ona uglavnom počinje u ranim 30-im godinama, no mogu oboljeti i mlađi, već s 20. Hrvatska je po prevalenciji karijesa također pri vrhu EU. Kada je riječ o parodontitisu, posljednji podaci su nam od prije 20 godina, a oni su već tada bili izrazito loši – kaže Božić.
Situacija je svuda loša i pogoršava se
Ipak, ističe da situacija s težim oblicima parodontitisa ni u drugim zemljama nije puno bolja, a posvuda se pogoršava ili, u najboljem slučaju, stagnira.
– Ljudi sve dulje žive i sve rjeđe vade pokvarene zube. Logična posljedica je da je sve više parodontitisa. Kada netko izvadi zub zbog karijesa u 30-im godinama, onda ni ne postoji mogućnost da se na tom mjestu razvije parodontitis – tumači.
Parodontitis je ozbiljna prijetnja zdravlju
Što je parodontitis? Parodont se sastoji od tkiva koja pružaju potporu zubima u čeljusti, a uključuju gingivu (desni), kost, parodontni ligament i vanjsku površinu korijena zuba. Parodontne bolesti, također poznate kao bolesti desni, skup su upalnih stanja koja zahvaćaju ta tkiva. U ranoj fazi nastaje gingivitis, kad upala zahvaća samo desni koje postaju natečene i crvene te lako krvare.
Parodontne bolesti, gingivitis i parodontitis nastaju zbog bakterija u ustima koje inficiraju potporna tkiva oko zuba i zbog imunosnog odgovora organizma na te upalne procese. Parodontitis se smatra glavnim uzrokom gubitka zuba kod odraslih. Kad nastupi ozbiljniji oblik parodontitisa, desni se mogu odvojiti od zuba, može doći do gubitka kosti, a zubi se mogu olabaviti ili ispasti. Upalna stanja također mogu uzrokovati loš zadah.
Glavni čimbenici koji povećavaju rizik od bolesti su loša oralna higijena, pušenje i slabo kontrolirani dijabetes. No postoje i drugi, poput HIV/AIDS-a, obiteljskog nasljeđa i određenih lijekova.
Parodontne bolesti izrazito su česte u cijelom svijetu, no one se u velikoj mjeri mogu spriječiti.
Parodontitis i dijabetes
Kako smo već naveli u uvodu, brojna istraživanja provedena u posljednja dva desetljeća pokazuju da postoji povezanost između parodontitisa i cijelog niza najčešćih kroničnih bolesti današnjice, kao što su dijabetes i kardiovaskularne, bubrežne, plućne, neurološke i maligne bolesti, koje su odgovorne za većinu smrtnih ishoda.
Primjerice, istraživanja sve više pokazuju da postoji dvosmjerni odnos između parodontitisa i dijabetesa, u kojem dijabetes povećava rizik od parodontitisa, a parodontna upala negativno utječe na kontrolu glikemije, što može pogoršati dijabetes.
– Ako kod pacijenta liječite samo dijabetes, a ne i parodontitis, nećete moći izliječiti ni jedno ni drugo – kaže Božić.
– Zadnjih godina objavljene su ozbiljne intervencijske studije koje pokazuju da parodontološka terapija značajno pomaže pri metaboličkoj kontroli kod pacijenata s dijabetesom tipa 2 kroz razdoblje od godinu dana. Upravo zbog toga je u Lancet Diabetes & Endocrinologyju objavljen komentar pod naslovom Oral health: a neglected aspect of diabetes care – upozorava Božić.
Parodontitis i bolesti srca
Istraživanja također ukazuju na vezu između bolesti desni i upala koje mogu prethoditi srčanom udaru, moždanom udaru i drugim iznenadnim vaskularnim događajima. Rizik je još veći kada bolesnik ima visok kolesterol. Znanstvenici su otkrili bakterije iz usta u masnim naslagama ljudi s aterosklerozom, bolešću kod koje se u arterijama nakuplja plak. Neliječene, te naslage mogu suziti arterije ili se osloboditi i začepiti ih uzrokujući srčani ili moždani udar.
Europska federacija za parodontologiju (EFP) i World Heart Federation (WHF) 2020. godine organizirali su i objavili zajednički znanstveni konsenzus, u kojem su jasno iznijeli nove dokaze o povezanosti parodontitisa i kardiovaskularnih bolesti te objasnili koliki je povoljan učinak parodontološke terapije na kardiovaskularne bolesti. Također su donijeli i brojne preporuke.
Parodontitis i demencija
Jedan sustavni pregled velikog broja studija pokazao je da loše parodontno zdravlje i gubitak zuba povećavaju rizik od pada kognitivnih sposobnosti i demencije.
Jedna studija iz 2008. otkrila je da je parodontitis oko osam puta učestaliji kod osoba koje imaju reumatoidni artritis nego kod onih koje ga nemaju. Autori su zaključili da bi dio problema mogla biti oralna higijena.
Nova potvrda mehanizma – bakterije iz usta ulaze u krvotok
Budući da korelacija nije dokaz kauzalnosti, znanstvenici u nekim novim studijama također nastoje utvrditi koji bi mehanizmi mogli objasniti kako bolesti desni mogu uzrokovati druge ozbiljne bolesti.
Jedno novo istraživanje, objavljeno 22. veljače u časopisu Science Translational Medicine, prvi put je pokazalo koja bi poveznica tu mogla biti ključna. U njemu je otkriveno kako bakterijske zajednice smještene ispod rubova zubnih desni mogu probiti prirodnu barijeru između usne šupljine i krvožilnog sustava, izložiti komponente bakterija obrambenom mehanizmu tijela i tako ga pokrenuti na djelovanje. Aktivirana protutijela mogu, pak, reagirati vlastitim proteinima i tako uzrokovati ili pogoršati autoimune bolesti, među kojima i reumatoidni artritis.
Doc. dr. sc. Marija Roguljić, specijalistica parodontologije na Medicinskom fakultetu, ističe da bakterije koje nasele površinu korijena zuba stimuliraju upalno-imunološki odgovor domaćina koji ih neuspješno nastoji ukloniti.
– Ovaj proces rezultira kroničnom upalom u kojoj kroz bogatu mrežu krvnih žila parodontnih tkiva bakterije i njihovi toksini ulaze u sistemsku cirkulaciju i mogu imati negativan učinak na udaljena tkiva i organe. Na primjer, jedna od najznačajnijih bakterija koja se povezuje s parodontitisom Porphyromonas gingivalis pronađena je u aterosklerotskim plakovima koronarnih krvnih žila i u moždanim lezijama osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti – tumači Roguljić.
Teret za zdravstvo koji se može smanjiti
Analize su pokazale da parodontne bolesti predstavljaju velik teret za zdravstveni sustav koji se može izbjeći.
Koliko je važno pravovremeno djelovanje, pokazuje jedno istraživanje u 6 europskih zemalja koje je utvrdilo da je uklanjanje gingivitisa te povećanje stope dijagnosticiranja i liječenja parodontitisa do razine od 90% dalo pozitivan povrat ulaganja u razdoblju od 10 godina.
Primjerice, u Nizozemskoj su ulaganjem ostvarene uštede od 7.8 milijardi eura, a u Italiji od 36 milijardi eura (grafika dolje). Zanemarivanje liječenja gingivitisa može značajno povećati troškove i smanjiti godine zdravog života (HLY) stoga je naglasak na samozbrinjavanju i prevenciji kritičan i iz individualne i iz društvene perspektive.
(index.hr)
