U povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini, koji se u Republici Hrvatskoj obilježava 16. ožujka, na dan kad je Hrvatski sabor prije 6 godina donio odluku o potrebi formalnog progovaranja o debljini, važno je dodatnu pažnju posvetiti debljini, njenoj prevenciji, dijagnozi i liječenju. Danas kada znamo postojeće statistike Eurostata prema kojima su Hrvati jedna od najdebljih europskih nacija na taj dan treba nastaviti s podizanjem svijesti građana Republike Hrvatske, a posebice onih koji spadaju u posebno osjetljive skupine.  

Jedna od njih svakako su buduće majke, jer je period trudnoće i onaj koji slijedi nakon nje kritično vrijeme za dobitak na tjelesnoj masi žena. Taj je period i bitan radi budućih rizičnih faktora za zdravlje žene, ali i vrijeme kad pravovremenim promišljanjem svaka buduća majka može utjecati na kvalitetu svog života, svoje zdravlje i zdravlje svog djeteta.

Svi mi poznajemo ne mali broj žena kod kojih su nakupljeni  kilogrami u trudnoći ostali i kasnije u životu, koje su zanemarujući u tom periodu zdrave životne navike kasnije nepovratno krenule putem pretilosti. 

Koliko je uobičajeno dobiti na tjelesnoj masi tijekom trudnoće?

Na pitanje dobitka na masi tijekom trudnoće zdravstveni djelatnici odgovaraju godinama; početkom 1900-ih odgovor je bio samo 7 do 9 kilograma, između 1970 i 1990-ih godina smjernice za dobitak na masi tijekom trudnoće bile su 9 do 11 kilograma. National Academy of Medicine, neovisna neprofitna organizacija koja daje smjernice za liječenje i praćenje niza stanja,  2009. godine donijela je nove preporuke za dobitak na tjelesnoj masi tijekom trudnoće na koje se hrvatski liječnici oslanjaju i danas. Za trudnice normalne tjelesne mase (indeksa tjelesne mase tj. ITM 18.5–24.9 kg/m²)  se preporučuje da tijekom trudnoće dobiju 11.5 do 16 kilograma, one koje imaju prekomjernu masu (ITM 25.0 –29.9 kg/m²) 6.8 do 11.3 kilograma, a trudnice s pretilošću (ITM ≥ 30.0kg/m²) 5 do 9 kilograma. Procjenjuje se da čak 20 do 40 posto trudnica dobije više kilograma od navedenih preporuka.

Što konkretno znači dobiti 11 kg u trudnoći, a što znači dobiti 20 kg?

Prema riječima doc. dr. sc. Maje Baretić, specijalistice interne medicine sa subspecijalizacijom iz endokrinologije i dijabetologije Zavoda za endokrinologiju i dijabetes, KBC Zagreb, u zdrave trudnoće, očekivani dobitak na tjelesnoj masi u manjem dijelu čine majčine zalihe masti (manje od trećine), dok se većina mase odnosi na dijete, posteljicu, plodnu tekućinu i maternicu te povećan volumen krvi. Npr., buduća majka koja je do kraja trudnoće dobila 11 kilograma zapravo ima oko 3 kilograma viška vlastitog masnog tkiva koje se nakuplja u području bokova, gornjeg dijela bedara i gornjeg dijela trupa. To masno tkivo fiziološki radi kalorijsku rezervu i očekivano je u trudnoći. No, što je veći dobitak na masi to se udio masnog tkiva povećava pa trudnice koje dobivaju oko 20 kilograma imaju 11 kilograma viška vlastitog masnog tkiva. Ako je trudnica bila prije začeća niske tjelesne mase to ne mora biti loše, no ako je imala i prije začeća višak masnog tkiva ono će se dodatno nakupljati i činiti štetu zdravlju. Rizik za povećan dobitak na tjelesnoj masi tijekom trudnoće imaju trudnice koje već imaju povećanu masu i prije začeća, one koje su do sada već više puta rodile te one koje su trudne s npr. blizanačkom (ili drugom višeplodnom) trudnoćom.

Koje rizike za dijete i majku nosi povećan dobitak na tjelesnoj masi tijekom trudnoće?

Sama trudnoća je u povećanom riziku da završi prerano s lošim ishodima – djeca se rađaju prevelike ili paradoksalno premale mase, češće postoje ozljede tijekom poroda, npr. ozljeda ramena, djeca bivaju češće u jedinici intenzivne skrbi, češće imaju manjak kisika kod poroda, a nekada trudnoća, nažalost, završi i fatalno za dijete. Majke češće rađaju carskim rezom, češće im je dijagnosticiran povišen krvni tlak u trudnoći i eklampsija (rizično stanje koju karakterizira visoki krvni tlak, pojava bjelančevina u mokraći, pojava otoka uz nakupljanje tekućine te grčeva uz fatalni završetak). Također, u žena koje dobivaju previše na tjelesnoj masi tijekom trudnoće javlja se i gestacijski (trudnički) dijabetes – šećerna bolest koja započinje u drugom, a manifestira se u zadnjem tromjesečju trudnoće, a nastaje zbog neosjetljivosti na inzulin koje je posljedica hormonskih promjena, većinom hormona koje stvara posteljica. Iako nakon trudnoće gestacijski dijabetes nestaje, trudnice koje su imale gestacijski dijabetes imat će kasnije u životu veći rizik od pojave šećerne bolesti tipa 2, ali i ostalih elemenata metaboličkog sindroma (povišenog krvnog tlaka i masnoća u krvi).

Koje rizike za dijete i majku nosi povećan dobitak na tjelesnoj masi nakon trudnoće?

Majka koja je tijekom trudnoće dobila više na tjelesnoj masi ima veću šansu zadržati navedenu masu trajno i/ili se nakon trudnoće debljati.

– Zanimljivo je da debljina majke utječe i na budućnost čeda. Noseći ga 9 mjeseci, ona svojim zdravstvenim stanjem dijelom određuje i budućnost zdravlja djeteta. Stanice djeteta tijekom trudnoće programiraju se za budućnost. Poznato je da djeca majki koje su tijekom trudnoće dobile višak kilograma, kasnije u životu imaju veću šansu za probleme s viškom kilograma i drugim poremećajima metabolizma – ističe doc. dr. sc. Maja Baretić koja je i voditeljica Referalnog centra za debljinu Republike Hrvatske.

Što se događa s dobitkom na tjelesnoj masi nakon poroda, tj. zadržavanjem mase koja je dobivena tijekom trudnoće? Preporuke?

U prosjeku, gledajući razliku mase prije začeća do 6 do 18 mjeseci nakon porođaja, majke imaju 0,5 do 1,5 kilograma više. Ovaj dobitak na masi nije za sve žene jednak pa 13 do 20 posto žena ima 5 kilograma ili više iznad svoje tjelesne  mase  prije začeća do godine dana nakon poroda. Povećan rizik za dobitak na masi nakon poroda jest, uz debljanje tijekom trudnoće, broj ranijih poroda (nakon svakog poroda veći dobitak), dob (veći rizik u mlađih trudnica i onih koje su zanijele unutra 8 godina od prve mjesečnice), etnicitet (neke skupine kao npr. Afroamerikanke dobivaju više kilograma), pušenje (prestanak pušenja povezan je s odbitkom na tjelesnoj masi) te dojenje. Svim trudnicama preporučuje se prestanak pušenja, bez obzira na masu. Što se tiče dojenja studije pokazuju različite podatke – one koje povezuju dojenje i bolju tjelesnu masu ukazuju na potrebu da dojenje traje dulji period.

– Pred nekoliko godina učinjena je zanimljiva studija u našoj zemlji u Primorju koja je pratila 83 dojilje te 76 žena koje nisu dojile. Pokazala je da dojenje samo po sebi mora trajati šest mjeseci za značajan utjecaj na gubitak tjelesne mase. U nekim se opservacijama pokazalo da na masi dobivaju i one žene koje imaju deprivaciju sna, tj. koje spavaju u prosjeku manje od 5 sati na dan – poručuje doc. dr. sc. Maja Baretić te dodaje:

– Postati majka jest najveličanstveniji trenutak u životu žene. Kako sve velike događaje planiramo (odluku o upisu škole, izbor zanimanja, kupovinu stana) tako bi trebali planirati i ovaj događaj. Idealno je u trudnoću ući u najboljem zdravstvenom stanju što uključuje i optimalnu tjelesnu masu. Tijekom trudnoće nema potrebe izrazito povećavati unos hrane jer se doista ne jede za dvoje, a dnevni menu potrebno je planirati u 5 do 6 manje obilnih obroka. Tijekom prvog tromjesečja radi mučnina ili povraćanja namirnice treba posebno prilagoditi, no u svakom slučaju izbjegavati gladovanje. Nikako ne preskakati doručak! Ne isključivati pojedine skupine namirnica s ciljem regulacije tjelesne mase, već dati prednosti onima koje su niske energetske vrijednosti, a bogate vitaminima i mineralima (voće, povrće, integralne žitarice, nemasno meso, riba, mliječni proizvodi). U većini trudnoća se može vježbati (uz uvjet da ne postoje bolesti same trudnice ili stanje koje je vezano za trudnoću koje bi to zabranilo). Ako je trudnica zdrava, preporučuje se svakodnevna tjelesna aktivnost od 30 minuta ili više, a nakon prvog tromjesečja se ne preporučuju vježbe koje se izvode ležanjem na leđima (radi pritiska povećane maternice na vene u trbuhu). Kako trudnoća napreduje ne preporučuje se dulje stajanje bez ikakvih pokreta jer otežava pravilnu cirkulaciju. Već u početku praćenja trudnoće ginekolog dodaje nadomjestak vitamina od kojih se izdvaja folna kiselina. Potrebno je redovito mjeriti tjelesnu masu, krvni tlak, a probir za gestacijski dijabetes radi se od 24 do 28 tjedna trudnoće testom opterećenja glukozom (mjerenje šećera natašte te 60 i 120 minuta nakon što se popije čaša glukoze otopljene u vodi) – kaže doc. dr. sc. Maja Baretić.

Preporuke mladim majkama kako održavati tjelesnu masu nakon trudnoće

Strahovi, brige, sreća, oduševljenje, masa emocija isprepletene su s nesanicom i iscrpljenošću. Žena koja doji prosječno proizvede oko 850 ml mlijeka svaki dan, a kako bi se zadovoljile povećane potrebe tijekom dojenja potrebno je prosječno unositi dodatnih 500 kcal. Ako se ne poveća unos kalorija dolazi do postupnog gubitka mase te se kilogrami nakupljeni u trudnoći brzo i lako gube.

Sve prehrambene preporuke za trudnoću i ovdje vrijede uz napomenu da je potrebno konzumirati hranu koja kod djeteta ne izaziva kolike. Također, ne smije se zaboraviti uzimati dovoljne količine tekućine. Tjelesna aktivnost ovisi o tijeku oporavka nakon poroda – prvih tjedana započinje se s laganim šetnjama, s trčanjem nakon 3 mjeseca, aktivnosti u vodi kada prestane krvarenje. Aerobne vježbe se uvode postepeno u komadu 10 do 20 minuta, no uz zagrijavanje i istezanje, a intenzitet tjelovježbe je smanjen na 60 do 80 posto.

(press)