Očekuje se vrlo dinamična 2023. u području energetske obnove u sektoru javnog zgradarstva, ali i šire gledano jer bi uštede kroz mjere energetske učinkovitosti putem novih projekata trebale ostvariti i višestambene zgrade te obiteljske kuće u vlasništvu građana. Naime, resor kojem je na čelu potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić planira do kraja ožujka objaviti Poziv na dodjelu bespovratnih sredstva za energetsku obnovu zgrada javnog sektora neoštećenih u potresu. Osigurana alokacija za to unutar NPOO-a iznosi nešto više od 39 milijuna eura, piše Poslovni.hr.
Za dokumentaciju i 100 posto
Ali, u sklopu Vladinog sveobuhvatnog paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu iz rujna 2022., na inicijativu ovog resora napravljen je značajan iskorak u poticanju energetske učinkovitosti na korist – građanstva. Usvojenim zaključkom osiguralo se dodatnih milijardu kuna za energetsku obnovu i povećanje energetske učinkovitosti višestambenih zgrada i obiteljskih kuća do kraja 2023.
Na Poziv iz 2018., slijedom povećanja alokacije 2019. zaprimljene su 758 prijave, a zatraženi iznos bespovratnih sredstava iznosio je oko 1,56 milijarde kuna.
– Sudeći prema odazivu na ranije pozive za energetsku obnovu, zainteresiranost građana je velika, a mnogi od njih već imaju spremnu dokumentaciju, stoga bi se projekti mogli realizirati u kratkom roku – napominju u Ministarstvu ističući da će se ovom mjerom po prvi put iz nacionalnih sredstava u okviru energetske obnove prihvaćati i troškovi povećanja potresne i požarne otpornosti stambenih objekata. Cilj je, pojašnjavaju, sveobuhvatna obnova, a te će natječaje raspisivati FZOEU i obnova će se financirati sredstvima državnog proračuna.
Kad je pak riječ o predstojećem pozivu u sektoru javnih zgrada, u skladu s NPOO-om intenzitetom sufinanciranja do 60 posto podupirat će se integralna energetska obnova, a dubinska i sveobuhvatna obnova do 80 posto za radove i usluge nadzora. Najniži iznos bespovratnih sredstava za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnog projektnog prijedloga iznosi 20.000 eura, a najviši čak 8 milijuna eura. Za integralnu energetsku i dubinsku obnovu moguće je ostvariti sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i upravljanja projektom do 85 posto, a u slučaju sveobuhvatne obnove do maksimalnih 100 posto.
Također, navedenim posljednjim natječajem za javne zgrade zaokružit će se ukupna alokacija iz NPOO-a u iznosu od milijarde kuna za podizanje energetske učinkovitosti stambenih zgrada za koju su aktivnosti započete u travnju 2022. kad je ovaj resor raspisao natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada koje nisu oštećene u potresu. Riječ je ujedno i o prvom takvom natječaju u okviru NPOO-a – s alokacijom od 300 milijuna kuna, koji je u kolovozu 2022. zatvoren zbog iskorištenja raspoloživog iznosa. Ministarstvo je odobrilo ugovoren 91 projekt o sufinanciranju čime se financira energetska obnova višestambenih zgrada vrijedna gotovo 481,1 milijuna kuna.
Lanjskih 700 milijuna
Lani u kolovozu objavljen je i Poziv Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje na izravnu dodjelu bespovratnih sredstava za ublažavanje energetskog siromaštva na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi. Za to je osigurana i krajem godine dodijeljena alokacija u iznosu 150 milijuna kuna. Za javne zgrade izvršena je izravna dodjela APN-u u iznosu od 250 milijuna kuna za provođenje ESCO modela temeljem natječaja koji je raspisan u studenom 2022., a prvi tenderi za najspremnije zgrade kreću u svibnju.
Ukupno je, dakle, lani temeljem natječaja Ministarstva ugovoreno 700 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (instrument “EU sljedeće generacije” kroz NPOO 2021.-2026.) od jedne milijarde kuna koja je na raspolaganju u okviru investicije Energetska obnova zgrada za višestambene i javne zgrade neoštećene u potresu. S najavljenim pozivom ova će alokacija biti iscrpljena, a potrebe očito bujaju potaknute energetskom krizom.
