Iskoristivost sredstava iz fondova EU, Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, financijska potpora županijama i gradovima za podizanje kvalitete obrazovanja, stanje i rezultati mjera vezanih uz suzbijanje afričke svinjske kuge, gospodarski rejting Hrvatske kao i druga aktualna pitanja našla su danas (utorak) svoje mjesto na sastanku Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina u Tehnološko-inovacijskom centru u Virovitici.

VAŽNOST DECENTRALIZIRANIH SREDSTAVA 

Ministre, predvođene premijerom Andrejom Plenkovićem, župane i županice, predvođene Danijelom Marušićem, županom Brodsko-posavske županije i predsjednikom Hrvatske zajednice županija, gradonačelnike, prevođene predsjednikom Udruge gradova Željkom Turkom, gradonačelnikom Zaprešića, predstavnike općina, predvođene Božom Lasićem, predsjednikom Hrvatske zajednice općina i načelnikom Općine Konavle (Dubrovačko- neretvanska županija) pozdravili su domaćini, župan Igor Andrović i gradonačelnik Ivica Kirin sa suradnicima.

U uvodnoj riječi župan Andrović istaknuo je važnost decentraliziranih sredstava pomoću kojih Vlada izravno pomaže županijama, gradovima i općinama, a što se očituje kroz razvoj svih segmenata. Uz pomoć decentraliziranih sredstava, kao i fondova EU te državne pomoći iz nadležnih ministarstava, VPŽ se danas može pohvaliti novim vrtićima, obnovljenim i novim školama, modernom bolnicom i domovima zdravlja. Uz drvnu industriju, VPŽ se razvija i kroz svoju poljoprivrednu proizvodnju, rekao je Andrović, napomenuvši kako ova županija želi biti lider u Hrvatskoj po navodnjavanim površinama te uz premijera pojedinačno svakom ministru zahvalio na potpori razvitku VPŽ, iz njegova resora.

Istaknuo je i važnost iskorištenih sredstava iz fondova EU, pomoću kojih je VPŽ ostvarila dosad najveći investicijski ciklus u povijesti i zahvaljujući kojima je ulagala u gospodarstvo, infrastrukturu, kulturu, turizam, obrazovanje…Najveći projekt koji je u tijeku je izgradnja brze ceste, a koja također uživa potporu Vlade i ministarstava, a koja je okosnica budućeg razvoja VPŽ, rekao je Andrović i okupljenima nabrojao sve potencijale razvoja na kojima će ovo područje raditi u budućnosti kroz projekte i investicije.

-Budući da je jedna od točaka dnevnog reda danas bila i upravljanje nekretninama  i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, drago mi je što ćemo uskoro imati mogućnost i ovlaštenje biti aktivni dionici upravljanja i državnom imovinom na području VPŽ – rekao je.

Potporu Vlade i ministarstva kroz ostvarene projekte i investicije objasnio je i gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin, naglasivši također izgradnju brze ceste kao dugogodišnju čežnju žitelja ovog područja. Zahvaljujući potpori Vlade i resornih ministarstava, Virovitica je uspjela realizirati sve velike projekte, od kojih je trenutno aktivno preko njih 30, naglasio je Kirin.

-Moram pohvaliti Vladu na kapitalnim ulaganjima, gdje se na naše zahtjeve i upite odmah reagiralo, poput zajedničke pripreme i donošenja Zakona o upravljanju državnom imovinom. Činjenica je da su naši lokalni proračuni i standard građana spašeni pravovremenim mjerama Vlade vezanim uz energetsku krizu i da te potpore nije bilo, ne bi bilo mjesta ni za EU projekte koje realiziramo i pripremamo, kao ni za one koji će svoje mjesto naći u ITU mehanizmima i NPOO-u – istaknuo je Kirin.

Pozitivna kretanja na području Brodsko-posavske županije, a koja duguju Vladi i ministarstvima naglasio je župan Danijel Marušić, među kojima su gospodarski rast, smanjenje nezaposlenosti, rast plaća i velike investicije na području obrazovanja,  komunalne infrastrukture i drugih segmenata. 

NA JEDNOG NEZAPOSLENOG, 16 ZAPOSLENIH 

Gospodarstvo je bila jedna od prvih tema o kojoj je govorio i premijer Plenković nakon uvodnih govornika, rekavši kako je Hrvatska danas zemlja s dosad najboljim kreditnim rejtingom  u povijesti, sa znatno smanjenom stopom nezaposlenosti i ukupno pozitivnim gospodarskim kretanjima. Rast BDP-a je dobar, a prema klasifikaciji Svjetske banke, Hrvatska je uvrštena u napredna gospodarstva, naglasio je premijer. 

-U našim smo mandatima podigli stopu zaposlenosti sa 63 posto na 71 posto. Stopu nezaposlenosti smanjili smo s 10 posto na 5 posto. Od početnih 6 zaposlenih na jednog nezaposlenog, mi smo sada u situaciji da trenutno imamo 16 zaposlenih na jednog nezaposlenog. Trenutno u Hrvatskoj više ljudi radi nego 1991. godine, kada nas je bilo 900 tisuća više. Prosječna neto plaća je porasla za 54 posto, to je 407 eura više u odnosu na 2016. godinu. Minimalna plaća nam je porasla sa 414 na 840 eura, to je 103 posto više. Također, vodimo izrazito kvalitetan socijalan dijalog i sa sindikatima i sa poslodavcima, i to sustavno i zahvaljujem im na pritisku i na inzistiranju i sugestijama na kojima smo radili proteklih nekoliko godina – naglasio je premijer. 

SVINJA VIŠE NEGO PRIJE AFRIČKE KUGE 

Osvrnuo se i na pitanje afričke svinjske kuge, aktualno upravo na području pet slavonskih županija i rekao kako se od početka iskrivljuje slika i stvarne brojke, što duguje “kvazi-prosvjednicima”.  

-O stvarnoj situaciji najbolje govore tri brojke. Prije smo imali 800.000 svinja, a od pojave bolesti, za koju nema lijeka, eutanazirano je samo 35.000 svinja, odnosno tri posto. Danas, apsurdno, imamo 950.000 svinja, odnosno 150.000 svinja više nego u lipnju, prije pojave bolesti. To je apsurdan rezime onoga što se događalo posljednjih mjeseci i to nakon što smo poduzeli mjere protiv bolesti za koju nema lijeka, nakon što smo proveli sve što je nalagala struka i praksa uređenih zemalja vezano uz smanjenje širenja bolesti – izjavio je Plenković. Dodao je kako je svinjogojcima isplaćeno 30 milijuna eura na ime odštete i buduće štete koju će imati zbog pojave bolesti, kao i niz interventnih mjera među kojima je i 600 eura po obitelji za svinjokolju, koju mogu obaviti na način da kupe svinju iz nezaraženih područja i tradicionalno, ispunjavajući potrebne uvjete, obave svinjokolju za svoje potrebe. 

DRŽAVNIM NEKRETNINAMA RASPOLAGAT ĆE GRADOVI I ŽUPANIJE 

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je županima i  gradonačelnicima Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH.

U ovom trenu Ministarstvo bilježi ukupno 17.174 aktivnih zahtjeva vezanih uz građevinska zemljišta, nekretninama u vlasništvu države (stanovi, zgrade) i drugim nekretninama i pokretninama, a o čemu će od 1. siječnja iduće godine odlučivati gradovi i županije.

O visini procijenjene vrijednosti nekretnine ovisi hoće li o njoj odlučivati županija, grad, ministarstvo ili Vlada, objasnio je Bačić, rekavši kako se prihod od raspolaganja nekretninom dijele na način da će 60 posto prihoda od npr. prodaje ili najma ići državi, a po 20 posto županiji odnosno gradu/općini na kojoj se nekretnina nalazi.   

-Župani i gradonačelnici mogu raspolagati nekretninom odnosno građevinskim zemljištem ili građevinom čija je procijenjena vrijednost do 130.000 eura. Županijske skupštine i vijeća odlučivat će o nekretninama čija je vrijednost procijenjena između 130.000 i milijun eura, o nekretninama u vrijednosti od milijun do 1,5 milijuna eura odlučivat će ministar, a o nekretnini i pokretnini čija je cijena 1,5 milijuna eura i više odlučuje Vlada. Pritom će fizičke i pravne osobe za građevinsko zemljište i građevine u državnom vlasništvu zahtjeve podnositi gradu ili županiji, dok se za kampove, neprocijenjeno građevinsko zemljište, nekretnine od strateškog značaja za RH i za zakup u korist organizacija civilnog društva zahtjevi podnose Ministarstvu – rekao je Bačić. Za stanove i poslovne prostore koji se nalaze u državnom vlasništvu zainteresirani će se morati javiti trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o.

POVEĆATI BROJ GIMNAZIJALACA 

U nastavku sastanka ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs govorio je o financijskoj potpori jedinicama lokalne i regionalne samouprave, a vezano uz podizanje kvalitete obrazovanja. Izdvojio je podatak kako je dosad uloženo 1,5 milijardi eura u obrazovnu infrastrukturu u Hrvatskoj.

-U tijeku je otvoreni poziv za opremanje, rekonstrukciju i izgradnju osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada u okviru NPOO-a. Vrijedan je 302,6 milijuna eura, no Ministarstvo i Vlada planiraju dodatnih milijardu eura za iste potrebe, kako bi se do 2026. godine na području cijele Hrvatske ispunili uvjeti potrebni za jednosmjenski rad, odnosno cjelodnevnu školu. Sve bi škole trebale imati i vlastitu sportsku dvoranu – rekao je ministar Fuchs.  

Vezano uz srednje škole, Ministarstvo planira povećati broj učenika koji pohađaju gimnazijske programe i to za 5 posto. 

-Danas u Hrvatskoj imamo ukupno 30 posto završenih srednjoškolaca gimnazijskih programa, dok je 70 posto njih završilo smjerove strukovnih škola. Po tim brojkama trenutno smo daleko ispod prosjeka Europske unije i tu situaciju, iz niza razloga moramo mijenjati. Ujedno, nastavljamo reformu strukovnog obrazovanja -rekao je ministar Fuchs, izdvojivši važnost regionalnih centara kompetentnosti kao važan vid razvoja obrazovanja u budućnosti. 

ZA ISTRAŽIVANJA I REGIONALNI RAZVOJ 100 MILIJUNA EURA 

Šime Erlić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU predstavio je podatke vezane uz iskoristivost fondova, naglasivši kako je Hrvatska potrošila sva sredstva koja su joj bila na raspolaganju iz Fonda solidarnosti EU te predstavio nove prilike za Hrvatsku u domeni industrijske tranzicije Hrvatske i jačanja regionalnog razvoja. 

-U narednom razdoblju na raspolaganju je 100 milijuna eura koje naše tri regije mogu i moraju iskoristiti za različite istraživačke projekte kojima će se jačati ravnomjeran regionalni razvoj. Jadranska regija ima na raspolaganju 32,8 milijuna eura, za Panonsku regiju planirano je 43,8 milijuna eura, dok Sjeverna regija može iskoristiti 23,4 milijuna eura – rekao je Erlić. 

Među sudionicima sastanka bili su i saborski zastupnici s područja VPŽ, Josip Đakić i dr. sc. Vesna Bedeković. J. Đakić je za vrijeme otvorene rasprave govorio o problematici vezanoj uz poljoprivredno zemljište, kao i potrebu većeg iskorištavanja mineralnih sirovina, poput pijeska iz rijeka. Napomenuo je i kako pozdravlja novine vezane uz Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, rekavši kako apelira da se dio praznih  državnih stanova, osobito na zagrebačkom području, iskoristi za potrebe zbrinjavanja odnosno rješavanje stambenog pitanja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, a na što imaju pravo i putem aktualnih zakona. 

U okviru rasprave predstavnici općina, županija i gradova iznijeli su premijeru i ministrima problematiku vezanu uz aktualne teme iz svog područja, od komunalnih tema, poskupljenja cijene prijevoza učenika, administrativnih pitanja vezanih uz raspolaganje državnom imovinom, zbrinjavanjem otpada i drugo. 

(www.icv.hr, mlo, foto: T. Szabo, M. Bajan)