Na svjetskom tržištu je sve manje meda, a zbog klimatskih promjena ne mede više ni pojedine vrste koje su na kraju sezone spašavale pčelare. Primjerice, zlatošipka koja je još prije desetak godina nakon suncokreta u srpnju bila posljednja biljka koja je punila košnice, ove godine ne daje ni gram peludi, upozorava na to Tomislav Lelek, iskusni pčelar iz Špišić Bukovice koji se pčelarstvom bavi 17 godina.
– Imamo 200 do 250 košnica, što je optimalan broj za jednog čovjeka. Pčelarstvom se bavio i moj djed, no on je imao 20 košnica, više za svoje potrebe – govori Tomislav Lelek.

POSLODAVAC SA 60.000 “ZAPOSLENIKA” PO KOŠNICI

Tomislav ističe da je pčelarstvo zahtjevan posao u kojem se ništa ne smije prepustiti slučaju jer je sezona medenja kratka. Stoga, da bi održao kvalitetu meda na određenoj razini, poslodavac sa 60.000 “zaposlenika” po košnici kaže kako je potrebno uložiti puno truda, vremena i energije.
– Puno je sitnica i detalja o kojima morate voditi brigu, jer ako u nečemu pogriješite, dobijete priliku to popraviti tek za 365 dana. Pčele morate seliti, ići za pašama, jer tako se dobiva prirodni med.

SELJENJE PO PAŠAMA – TAJNA PRIRODNOG MEDA

Nova varijanta pčelarstva je da se radi stacionirano: složite si košnice kod kuće, nešto se prihrani, doda malo kemije i dobiju se velike količine meda. Na taj način se uštedi na troškovima, ali time se nikada ne može dobiti kvaliteta. Potom se pojavi velika količina takvog meda na tržištu i ruši cijenu kvalitetnog. Gleda se da se uz što manje troškove i u što kraćem vremenu ostvari profit i tu se gubi ono što je kvalitetno, tradicionalno i dobro. Nažalost, to nije samo problem pčelarstva, tako je u svim industrijama – upozorava Tomislav Lelek.
Da bi dobio prirodan med bez dohranjivanja, Tomislav pčele vozi po pašama.
– Imam stacionar, ali to su rezervne zajednice koje će nagodinu biti proizvodne i koje će nositi pašu. Vozimo po pašama kako bismo izvukli prirodni nektar i dobili kvalitetan med. Trenutno su mi pčele na kasnom suncokretu. Nešto meda od toga će biti i za nas, ali tu će pčele prvenstveno sebi stvoriti zalihe. Naime, zbog suše neke biljne vrste više ne mede, konkretno sada je trebala mediti zlatošipka i pčele bi tako skupile zalihu za zimu.

KVALITETAN HRVATSKI MED KAO ZAČIN KINESKOM

Vremenske prilike, odnosno suša nisu jedina boljka pčelara. Naime, patvoreni kineski med na tržištu se prodaje po istoj cijeni kao i prirodni i pčelari se jednostavno ne mogu izboriti da za njega dobiju onu cijenu koliko zapravo vrijedi.
– Kineski med je napravljen tako da ni ja osobno ne primjećujem razliku. No razlika je u tome da on nema svojstva meda, a do toga dolazi jer nema sustava kontrole šećera. Ne može se nešto što je patvoreno miješati s onim što je proizvedeno prirodno. Kvalitetan med sadrži 95 posto glukoznog i fruktoznog šećera, a samo 5 posto su složeni šećeri. Nažalost to nitko ne navodi u deklaraciji proizvoda. Naš pravi med kineskom služi kao začin – govori nam Tomislav Lelek.

RJEŠENJE ZA PČELARE – JEDINSTVEN HRVATSKI BREND

Na pitanje što hrvatski pčelari mogu učiniti kako bi zaštitili svoj prirodni proizvod, Tomislav kaže da je rješenje stvoriti brend kvalitetnog hrvatskog meda.
– Svaka mikroregija želi danas brendirati i zaštititi svoj med, primjerice zagorski med, istarski med i slično. Moje mišljenje je da zapravo trebamo raditi na hrvatskom brendu meda. Širenje na regije po meni nema smisla, prvenstveno treba staviti naglasak da je to hrvatski proizvod.

DA BI JEDNA PČELA PROIZVELA KILOGRAM MEDA, TREBALA BI DVA PUTA OBIĆI KUGLU ZEMALJSKU

Tomislav Lelek u intenzivnoj pčelarskoj sezoni u jednoj košnici ima 60 do 70 tisuća pčela, a taj se broj znatno smanji u zimskim mjesecima.
– U prvom i drugom mjesecu matica ponovno stvara generaciju koja nadalje stvara sljedeću i tako dalje. U intenzivnoj paši pčela živi 4 do 6 tjedana, a razlog je što se previše iscrpljuje, odnosno previše je leta. Da bi jedna pčela proizvela kilogram meda, trebala bi, u pojedinačnom letu prilikom skupljanja nektara, dva puta obići kuglu zemaljsku.

NAMIRNICA ZA KONCENTRACIJU I BOLJE PAMĆENJE

Od 22 mikroelementa potrebna čovjeku da funkcionira tijekom dana, 18 njih sadrži upravo med. Dakle, sa žlicom meda vi ste unijeli tih 18 mikroelemenata.
– Šećer hrani mozak i ukoliko uspijete dijete nagovoriti da pojede žlicu meda, učinili ste za njegovo zdravlje uistinu mnogo. Bit će, primjerice, koncentriraniji na satu u školi. Ne pričamo ovdje naravno o složenom šećeru, konkretno bijelom, već o prirodnom – naglašava Tomislav Lelek.

Tekst i fotografije: Martina Bašić