Ministarstvo poljoprivrede na čelu s Tomislavom Tolušićem jedno je od najaktivnijih resora u Vladi RH. Prvi je ministar koji još nije ni sjeo kako treba u ministarsku fotelju, a uhvatio se nimalo lakog posla – rigoroznih kontrola hrane, sređivanja stanja na tržištu, donošenja brojnih zakona…

Prema Prijedlogu plana normativnih aktivnosti Ministarstva poljoprivrede za 2017. godinu, trebalo bi između ostalog izmijeniti, dopuniti ili donijeti više od 20 zakona. Zašto? Zašto svaki ministar ide u izmjenu zakona?

– Zašto su moji prethodnici mijenjali zakone, to pitajte njih. Ja mogu govoriti samo o postupcima i odlukama iz mog mandata. Više je razloga presudilo odluci o potpuno novim rješenjima za čak 20-ak zakona. Dio još aktualnih zakona međusobno je nesukladan, neki čak nisu usklađeni s regulativom EU-a, dok se nekoliko zakona, poput onog o nepoštenoj praksi u lancu opskrbe hranom ili o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, donosi prvi put. Vjerujte mi, bio bih najsretniji da me je dočekala savršeno napisana zakonska regulativa i da smo odmah mogli početi s primjenom. Ali situacija je posve drukčija i da bismo neke stvari promijenili prvo moramo promijeniti zakone i pravilnike. To traži vrijeme, javnost ima pravo znati kako se i zašto zakoni mijenjaju – a mi smo tu da obrazložimo. Dakle, ne mijenjam ja zakone jer nemam drugog posla, nego upravo zato da bih mogao odraditi posao koji sam naumio.

JAMSTVO STABILNOSTI

Neki kažu da to nije dobro jer politika zakone prilagođava kako joj u tom trenutku i za koga odgovara. Čuje se također i da bi jedan zakon trebao biti na snazi najmanje 10 godina. Je li to moguće?

– Apsolutno se slažem da bi pojedini zakoni morali trajati kroz neko dulje razdoblje jer to je jamstvo stabilnosti za strateške odluke vezane uz investicije i proizvodne planove naših poljoprivrednih gospodarstava. Ne znam kako su radili prethodnici i što su bili njihovi motivi i time se uopće ne želim zamarati. Znam što je moja misao vodilja, kao i tima koji sam okupio. Naš cilj je biti servis, odnosno stvoriti okvir kako bi se maksimalno iskoristili potencijali koje imamo u proizvodnji hrane.

UVODI SE DOMICILNOST

Ni jedan ministar poljoprivrede se dosad nije “uhvatio” toliko zakona koliko vi. Nije li vaš plan možda preambiciozan?

– Volim izazove i ambiciozne planove, smatram da bez njih nema ni rezultata. Tek smo na startu, pred mojim timom su brojne obveze koje namjeravamo realizirati. Strpite se do kraja mandata pa tada sudite jesu li naše ambicije bile realne.

U fokusu je Zakon o poljoprivrednom zemljištu čija bi izmjena (ako ju provedete) bila 17-ta otkako postoji. Zašto je taj zakon toliko teško donijeti da odgovara svima ? Što će se tu bitno ovaj put mijenjati?

– Taj zakon se toliko puta mijenjao da se više ni kroničari ne slažu koja je ovo po redu izmjena zakona od proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske. No, šalu na stranu, kao župan i predsjednik Zajednice županija naslušao sam se na terenu brojnih kritika na račun još uvijek aktualnog zakona o poljoprivrednom zemljištu. Vjerujem da će rješenje na kojem radimo biti prihvatljivo najvećem broju korisnika. Spomenut ću tek neke detalje. Raspolaganje zemljištem vraćamo lokalnoj samoupravi koja najbolje zna tko je poljoprivrednik i kome nedostaju hektari, povećavamo površine državnog zemljišta namijenjene prodaji uz uvođenje limita za pojedino gospodarstvo, uvodimo domicilnost, a to znači da ne može zemlju u Slavoniji dobiti poljoprivrednik s drugog kraja Hrvatske i obrnuto. Postavlja se pitanje isplativosti takve proizvodnje gdje se udaljenost između sjedišta OPG-a ili tvrtke mjeri stotinama kilometara. Tu je zaista pitanje traži li se zemlja radi proizvodnje ili dobivanja poticaja. Tražimo i optimalno rješenje za stavljanje u funkciju danas neobrađenih i zakorovljenih privatnih parcela…

Isto tako ide izmjena Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Vraća li se obvezno članstvo i jačanje uloge HPK-a?

– I to je jedan iz paketa zakona koji bi trebali biti usvojeni prije ljetne stanke Sabora RH. Poljoprivredna komora u sadašnjim okvirima ne može biti od velike pomoći poljoprivrednicima, iako ulažu veliki trud. HPK mora izrasti u komoru kakvu imaju ostale članice EU-a. Ministarstvo će dati potrebnu logistiku za novi start, ali na poljoprivrednicima je ključna zadaća da se poslože te izaberu predstavnike koji će od Komore napraviti instituciju koja će ih zastupati i u Hrvatskoj i u EU-u.

PUNA TRANSPARENTNOST

Za selo je vrlo atraktivan i Zakon o OPG-ima, potom Zakon o poljoprivredi, donošenje zakona o poštenijoj trgovačkoj praksi za koji seljaci kažu da je populistički i da neće riješiti probleme tržišta…

– Spominjete više zakona, a svaki od njih ima svoje specifičnosti, što traži puno prostora i vremena za pojašnjenja. Onaj o poštenoj trgovačkoj praksi prošao je javno savjetovanje i uskoro će prvi u proceduru prema Vladi RH i Saboru. Glavna poruka za sve izmjene zakona je njihova puna transparentnost u primjeni. Želimo izbjeći bilo kakva dvojbena tumačenja i zloporabe što su pojedini zakoni proteklih godina dopuštali.

Što je s najavljenom izradom poljoprivredne strategije?

– Izrada strateških smjernica razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije za razdoblje 2017. – 2027. u završnoj je fazi, na javnoj raspravi mogla bi biti u travnju. Nakon usvajanja poslužit će kao temeljna podloga za razradu operativnih i akcijskih programa, vezanih uz pojedine sektore.

Uhvatili ste se također i promjene Programa ruralnog razvoja…

– Kroz izmjenu Programa ruralnog razvoja RH želimo kvalitetnije riješiti nekoliko problematičnih situacija. No, kako te izmjene programa moraju potvrditi mjerodavna tijela Europske komisije, o detaljima je rano govoriti. Međutim, izmjena samog Programa momentalno nije u našem fokusu, već procedure i kriteriji koje upravo mijenjamo neovisno o Programu.

BRŽE POVLAČENJE NOVCA

Neki tvrde da promjene PRR-a idu u pravom smjeru i da bi to moglo ubrzati povlačenje novca iz EU-a?

– Sam program definitivno ne utječe na brže povlačenje sredstava, to je primarno vezano uz pravilnik koji također mijenjamo. U javnu raspravu ide početkom ožujka, a zasad ću samo spomenuti kako težimo da od objave nekog natječaja do potpisa ugovora ne smije proteći više od 120 dana. Prvi natječaji po novim pravilima kreću sredinom travnja. Sve što smo mogli pojednostaviti, to smo pojednostavili kako bismo ubrzali cijelu priču oko povlačenja europskih sredstava koja naši ruralni krajevi željno čekaju. To se već vidi u natječajima za mlade i male poljoprivrednike iz Mjere 6, koje smo izmijenili radi što lakše i jednostavnije prijave projekata.

Koliko bi novca do kraja ovog vašeg mandata, prema procjenama, Hrvatska mogla povući iz PRR-a?

– Ja sam po naravi optimist, već sam rekao da volim izazove pa sam i kod ove obveze postavio visoke ciljeve. Unatoč dvogodišnjem kašnjenju kod prvog natječaja za Mjeru 4, moj tim i ja nećemo se štedjeti u mjesecima koji su pred nama. Želimo da 2,4 milijarde eura koliko nam je raspoloživo do kraja programskog razdoblja 2020. godine doista kroz nove investicije završi na ruralnim područjima.

PRAVILA ZA NATJEČAJE NA MJERU 4 SU NAPISANA NAKARADNO

Je li neka od osam odbijenih tvrtki koje su za mandata ministra Tihomira Jakovine za Mjeru 4 dobile konačne odluke o dodjeli novca podigla tužbu?

– Koliko ja znam, dosad nitko nije podigao tužbu, ali time se neću zamarati. Pravila za te natječaje pisana su nakaradno, a mi smo odmah pokrenuli izmjene.

Nedavno je isplaćen prvi dio potpora u iznosu od 1,4 milijarde kuna. Obećali ste da će poljoprivrednici napokon znati kada će dobiti svoj novac.

– Meni je zaista neshvatljivo da dosad nije bilo moguće isplanirati i objaviti poljoprivrednicima kada im ide isplata poticaja. To je prva stvar koju sam zatražio kad sam dobio mandat ministra poljoprivrede – da se ljudima izračuna i kaže na koliko novca mogu računati u ovoj godini. I zato će od ove godine poljoprivrednicima biti na raspolaganju informativni izračun potpora, prema kojem će moći vidjeti koliko ih izravnih plaćanja očekuje u 2017. Dok je mene i mog tima u Ministarstvu poljoprivrede – bit će dvije isplate poticaja u veljači i travnju, uz avans u studenome – kada je novac našim poljoprivrednicima najpotrebniji. Jako je važno da poljoprivrednici mogu planirati svoju proizvodnju, da se ne moraju zaduživati u poljoprivrednim apotekama za repromaterijal već da mogu na vrijeme dobiti novac koji im pripada. (www.glas-slavonije.hr)