Bivši župan Virovitičko-podravske županije i čelni čovjek Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU u Vladi Tihomira Oreškovića, Tomislav Tolušić, preuzeo je u listopadu ove godine jedan od najosjetljivijih resora u novoj hrvatskoj vladi – poljoprivredu. Ponajviše zahvaljujući zaslugama Tomislava Tolušića pokrenuto je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU te je Hrvatska do trenutka stupanja na njegovu novu dužnost, prema podacima Ministarstva financija, povukla 6,286 milijardi kuna i tako ostvarila najveći uspjeh od kada ima pristup sredstvima iz EU fondova. Njegovim dolaskom na funkciju ministra poljoprivrede odmah se počelo raditi na reguliranju odnosa na tržištu, odnosno zaštiti domaće proizvodnje i boljoj kontroli uvoza.
Ministru Tolušiću je preuzimanjem ovog resora mandatar Andrej Plenković ukazao veliko povjerenje, ali istovremeno pred njega stavio i veliki izazov…
Od listopada ste na čelu jednog od najzahtjevnijih područja – poljoprivrede. Može li se u ovaj resor uvesti reda i možemo li očekivati pozitivne promjene u agraru?
U sve resore pa tako i u poljoprivredni može se uvesti red naravno, ukoliko se to želi. Kada mi je premijer Andrej Plenković iskazao povjerenje i ponudio poziciju ministra poljoprivrede znao sam da me čekaju brojni i problemi i izazovi. Podsjetit ću, u dva mandata bio sam župan te predsjednik Zajednice županije i jako dobro znam kako selo i poljoprivreda dišu i što ih sve muči. Volje i energije za uhvatiti se u koštac sa svom tom problematikom i te kako imam, no prošla su tek dva mjeseca od imenovanja. Ovih dana upravo završavam slaganje tima prvih suradnika, no kako sam po naravi optimist i volim izazove ja već sada čvrsto vjerujem da ćemo kraj mandata dočekati sa znatno pozitivnijom slikom stanja u našem agraru naspram ove današnje.
U javnu raspravu je poslan Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom? Što to znači za naše domaće proizvođače?
Cilj ovog zakona je konačno, kako to već provodi više od 20 članica EU, urediti tržište i sankcionirati svaku pojavu nepoštenih praksi u lancu opskrbe hranom neovisno da li tako prema svojim dobavljačima postupaju trgovci, otkupljivači ili prerađivači. Nitko, polazeći od svoje tržišne snage, ne smije nikoga ucjenjivati i visokim nametima urušavati mu poslovanje. Tržišna utakmica mora se odvijati u fer uvjetima i to je svrha ovog zakona. Kroz tu fer tržišnu utakmicu ne uvodimo samo zaštitu domaćih proizvođača od eventualnog ‘reketa’ nego dugoročno očekujemo i povećanje proizvodnje kako bi se osigurale dovoljne količine kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane ne samo za domaću potrošnju, već i za izvoz.
Koji su konkretni prijedlozi za spas proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj?
Mliječni sektor je u krizi ne samo u Hrvatskoj nego i šire, ruski embargo je ostavio teže posljedice od onih očekivanih. Smanjivanje PDV-a na 13 posto za repromaterijal i stočnu hranu, kvalitetnije uređenje odnosa na tržištu kroz zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse, neka su od rješenja koja bi morala zaustaviti negativne trendove. Razgovara se i o smanjivanju normativa, realnijim kriterijima za mliječni paket. Mislim da bi i sami proizvođači morali aktivnije potaknuti okrupnjavanje ponude kroz udruživanje u proizvođačke organizacije što će im jamčiti bolju poziciju u pregovorima s otkupljivačima, ministarstvo će im pružiti punu logistiku.
Opširnije pročitajte u Virovitičkom listu…
(www.icv.hr, mb)