U povodu završetka Operativnog razdoblja 2014. – 2020. „Konkurentnost i kohezija“ razgovarali smo s ravnateljem Središnje agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) Tomislavom Petricem.
Kraj je jednog Operativnog razdoblja 2014. – 2020. “Konkurentnost i kohezija”, odrađeno je više od tisuću projekata na području Republike Hrvatske, vrijednost je 42 milijarde kuna… Što je obilježilo ovo razdoblje?
Kada sagledamo sve što smo napravili i što se napravilo u ovom operativnom razdoblju, četiri godine nekako je vrijeme kada se napravio ozbiljniji iskorak, odnosno 2016. smo imali ugovorenih milijardu kuna, a sada ste vi spomenuli 42 milijarde kuna. Znači posljednjih četiri, pet godina se izuzetno puno projekata realiziralo. Mi smo na kraju operativnog razdoblja, u novom operativnom razdoblju i nama ovo razdoblje traje do kraja 2023. godine. Evo prekrasan Dvorac Pejačević i Tehnološko-inovacijski centar su gotovi, ali postoje projekti koji tek kreću s realizacijom, nadam se u lipnju ili srpnju. Od potpisanih ugovora tu je jezero Orahovica koje je jedan od najvećih projekata. Vrijedan je 80 milijuna kuna, realizacija još nije krenula, ali nadam se da ćemo realizirati i taj projekt. No, on će zasigurno trajati do 2023. godine. Tako da kad gledamo tisuću realiziranih projekata ili oko 600 milijuna kuna za Virovitičko-podravsku županiju, možemo reći izuzetno uspješno i divno razdoblje.
Ono što je dobro i što je odlično da nas čeka još ljepše razdoblje, duplo ili troduplo više sredstava. Čestitao bih županu Androviću, čija je županija jedina prijavila projekt širokopojasnog interneta s kojim krećemo u realizaciju te će svako naselje dobiti super brzi, odnosno širokopojasni internet. Virovitičko-podravska županija i grad Virovitica, i župan, i gradonačelnik, čestitam im jer pogledajte samo što se radi ovdje u Virovitičko-podravskoj županiji i što se napravilo. Promijenio se izgled cijelog grada, nekadašnja vojarna danas je s jedne strane novi Viroexpo, a s druge novi Tehnološko inovacijski centar, gdje su i dva fakulteta iz Osijeka. Zatim kada pogledate dvorac Pejačević, projekti Grada i gradonačelnika kao što su novi COOR, mislim da nitko nema COOR na razini Virovitice i da su svi ljubomorni kada gledaju kako smo mi to dobili. Dobili smo ga timskim radom, zalaganjem i time što svi koji bave projektnim menadžmentom, ali i politikom su djelovali kao tim i uspjeli dobiti projekt. Ovo što je županija otvorila prije nekoliko dana Centar za posjetitelje, odnosno još jedan hotel u sklopu dvorca Janković u Suhopolju, to je korak koji se morao napraviti i čestitam županu na tome, a sada nakon toga će doći gosti oni će tamo spavati, potrošiti neke novce, organizirat će se različita događanja…
Tako je i ovdje u Virovitici. Ljudi prolaze slikaju se s dvorcem i pitaju što smo mi to napravili, a ja kažem radili smo projektni menadžment. Naime, gradonačelnik je sa svojim timom pripremio projekt koji se uklopio u natječaj obnove kulturne baštine i sada imate tu najljepši dvorac, najljepši dio grada. Nadam se da će Rokovo ove godine zasjati u punom sjaju, da će proći korona i da će ovdje biti 150 tisuća ljudi koji će spavati u županijskim projektima obnovljenim EU sredstvima, kao što je Kurija Janković. Doći će i u Dvorac Pejačević, a tom prilikom prezentirat će im se u sklopu svega i druge mogućnosti koje imamo u županije. Recimo Park prirode Papuk, projekt Geo info centra u Voćinu jer Županija razmišlja strateški, da u svakom mjestu realizira jedan projekt. Putovanje u središte zemlje u Voćinu, Park prirode Papuk, imamo cestu za Jankovac prema najpoznatijem izletištu u Slavoniji, sada možete vidjeti svaki vikend Osječane kako dolaze autom na Jankovac, a prije ako su najavljivali kišu znalo se da se ne možeš popeti po tom šljunku i šoderu. Tako da to su neki projekti na razini cijele županije koji čine ogromnu razliku. Jedan od njih je i novi Aneks bolnice s novom najmodernijom opremom i naravno da će sada i naši doktori i sestre biti zadovoljni ako rade na opremi kao što rade kolege u Zagrebu. Plaće su im jednake kao u Zagrebu, a ovdje im je bolja kvaliteta života i to je ono kako EU fondovi pružaju mogućnosti.
S druge strane poduzetništva župan Andrović je bio prijašnji direktor Viroexpa i direktor poduzetničkog inkubatora, a sada njegovim zalaganjem imamo četiri inkubatora. Sva četiri inkubatora generiraju nove poduzetnike, to su sve većinom mladi ljudi, start up-ovi koji će se kroz dvije, tri godine razviti u tvrtku pa će poslije imati i petnaest zaposlenih. Prirodna baština od Noskovačke Dubrave do Križnice i Virovitičkih jezera, u prirodnu kulturnu baštinu uloženo je pedesetak milijuna kuna. Naravno, meni je TIC jedan od najdražih projekta, sada imamo Veleučilište u Virovitici, ali dovući dva fakulteta koja su nama izuzetno bitna i poljoprivredni i prehrambeno-tehnološki iz Osijeka u Viroviticu, to znači povezivanje s poduzetnicima. I to da su unutra tehnologije kulena, meda, ljekovitog bilja, znači da oni svi poduzetnici koji se s tim bave ne moraju trošiti novce, ulagati i uzimati skupe konzultante i profesore nego oni kroz županijski i gradski projekt to imaju sve na raspolaganju da razviju svoj novi proizvod. Sukladno svemu navedenom možemo zaključiti da je bilo divno i prekrasno razdoblje.
Budući da smo se već osvrnuli na neke projekte u Virovitičko-podravskoj županiji koja je prepoznata kao jedna od najuspješnijih korisnika sredstava iz EU fondova, koje biste od 25 ugovorenih projekata izdvojili?
Kada gledamo kulturnu baštinu zasigurno smo u državi prepoznati po dvorcima. Dvorac Pejačević i dvorac Janković su obnovljeni, dvorac Cabuna u općini Suhopolje također ide u obnovu gdje kroz projekt Slavonije i Baranje osigurano 50 milijuna kuna za sanaciju ceste i za rekonstrukciju tog dvorca. Tu je i Park prirode Papuk, zatim projekti Javne ustanove… Uvijek imamo poduzetništvo, gospodarsku zonu Antunovac gdje je grad Virovitica prijavitelj. Radi se o rekonstrukciji dijela ceste i komunalne infrastrukture i tri inkubatora kao mreže inkubatora. To je jedina mreža inkubatora u Republici Hrvatskoj, a sada svi malo veći gradovi projektiraju inkubatore kao mrežu inkubatora. Zatim tu je, kao što sam već spomenuo Tehnološko-inovacijski centar, a nikako ne smijemo zaboraviti našu Opću bolnicu Virovitica koja je postala jedna normalna, moderna bolnica koja može zadovoljiti potrebe naše županije, ali i okolnih mjesta koje gravitiraju prema nama.
Koje projekte biste izdvojili na razini Hrvatske?
Kada gledamo Hrvatsku uvijek ono broj jedan je projekt Pelješki most. Kada gledamo iznos od gotovo 4 milijarde kuna za taj most, odnosno za povezivanje južne Dalmacije s Hrvatskom, ostvarili smo dugo sanjani san da se taj dio Hrvatske spoji s ostatkom države. Taj projekt Pelješkog mosta i pristupnih cesta, gdje smo “preorali” cijeli Pelješac, sav taj kamen, iskopali pet novih tunela, sagradili još tri nova mosta… Taj projekt zauvijek će biti simbol cijelog ovog operativnog razdoblja. Što se tiče ostalih projekata, najviše su u fokusu pruge, no jedan velik projekt je zanemaren, a to su E-škole u sklopu kojega će sve srednje i osnove škole u Republici Hrvatskoj dobiti novu informatičku opremu i infrastrukturu za super brzi internet. Taj projekt vrijedan je milijardu kuna, u tijeku je i trajat će još dvije godine, a kroz njega će svako dijete dobiti super brzi internet, IT tehnologiju u svojoj školi, a sve to je u stopostotnom iznosu platila Europska unija. Taj projekt dotiče gotovo svakoga, a nitko za njega ne zna.
Kada govorimo o projektima u Virovitičko-podravskoj županiji prvi na koji svi pomisle je zasigurno Dvorac Pejačević i kada netko dođe u Viroviticu ne može proći pored njega da ga ne zapazi. Koje su prednosti koje su proizašle iz obnove Dvorca Pejačević?
Svi koji su iz Virovitice imaju stotine emocija i događaja vezano za taj dvorac pa tako i ja. No, on za mene simbolizira neki novi početak. Prije smo bili u „šumi“, imali problem s vranama, a sada imamo najljepši dvorac i park. Kao što Pelješki most simbolizira Europske fondove u Republici Hrvatskoj tako i dvorac simbolizira jedan novi početak i nove prilike Europskih fondova na području grada Virovitice i cijele županije. A ovo sve drugo što ide uz njega, prije svega turizam, je samo jedan mozaik, jedna slagalica u kompletnoj priči strateškog razvoja cijele županije i grada. Mislim da se to izvrsno radi i zato su županija i grad uspješni jer se strateški razvijaju i projekti se strateški pripremaju. Danas sam došao ovdje s dvoje kolega koji se ne mogu načuditi našem dvorcu iako ga ne vidi prvi puta, čak su i radili na njemu, ali jednostavno on osvaja i daje pozitivnu energiju. Najlakše je biti pesimističan, kritičan i nekom govoriti kako nešto treba napraviti, kako je neko nešto krivo napravio, ali kada treba nešto pozitivno napraviti tu treba zapravo umijeće, tu treba znanje. Mislim da se pokazalo u zadnje četiri godine tko ima znanje i umijeće i tko ima dobru volju i pozitivnost da nešto napravi na bolje.
Kreće novo projektno razdoblje, što mislite gdje bi više trebalo ulagati, što bi se trebalo promijeniti?
Kada gledamo Virovitičko-podravsku županiju potrebno je riješiti sustav odvodnje i kanalizacije, kao i smetlišta što se radi kroz Ministarstvo održivog razvoja i gospodarstva. Ali to smo trebali već odavno napraviti kada smo ušli u Europsku uniju, prije 15 godina jer to je onaj dio kvalitete života koji moramo svakako napraviti. Po meni najviše iskorak treba napraviti u ovim novi generacijama projekata, a to su širokopojasni internet, jer što znači kroz e-škole osigurati novo računalo ili tablet za svakog učenik ako nema super brzi internet i ne može se spojiti. Dakle to je neophodno, super brzi Internet u cijeloj Hrvatskoj. Geotermalna energija i sve usmjeriti na poduzetništvo. Naravno da imamo još dvoraca za obnoviti ja bih rekao da ih treba sve obnoviti jer to je naše bogatstvo i prilika za gospodarski razvoj. Tu su naravno i sustavi navodnjavanja kroz program ruralnog razvoja, odnosno sve ono što imamo usmjeriti prema razvoju gospodarstva jer kad se razvija gospodarstvo sve drugo dođe.
Što se tiče Hrvatske, kako kažu mi Slavonci imamo svoje prioritete, Dalmatinci imaju svoje, Zagorci svoje, ali prometna infrastruktura polako je, nadam se gotova priča i da će se brza cesta realizirati u sljedećih nekoliko godina. Kada gledamo velike projekte apsolutni prioritet je modernizacija željezničkog sustava za što je u sljedećem operativnom razdoblju, odnosno sadašnjem 2021.-2027. i u planu. U tom slučaju mi kao država smo preuzeli obvezu da riješimo prugu koja ide od Budimpešte do Rijeke. Uz tu prugu tu je i ona koja ide od Osijeka na Novsku pa na Dugo Selo, a financiramo je iz sadašnjeg razdoblja 2014.-2020. Također, moramo obnoviti i sve druge lateralne pruge, kao i gospodarsku prugu Osijek-Virovitica-Koprivnica. Tu je i naravno ulaganje u znanost, znanstvenu infrastrukturu kao što je Tehnološko-inovacijski centar te će na području cijele države nekoliko milijardi kuna će biti uloženo u znanstvenu infrastrukturu. Na području cijele Republike Hrvatske će se napraviti reforma obrazovanja koja će imati jednosmjenski rad, a kako bi to mogli napraviti moramo imati i pripremu prije osnovne škole, odnosno predškolu te svako mjesto mora imati vrtić. Procjena je nekih 100 vrtića jer svako mjesto mora imati vrtić upravo zbog toga što će u sklopu reforme nulti razred, odnosno predškola biti obavezna. Tako da mislim da ćemo u sljedećih pet godina imati velike investicije, nekoliko milijardi kuna u izgradnji novih vrtića i škola.
(www.icv.hr, žđl)