Svjetski dan šećerne bolesti, koji se obilježava 14. studenog, pravo je vrijeme za progovaranje o bolesti koja je u prošloj godini nažalost bila treći najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj, a u riziku od koje je danas sve više populacije, a posebice osobe s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću, ali i djeca koja su pretila.

U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi, a procjenjuje se da će taj broj do 2030. godine narasti na 784 milijuna. Gotovo svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima predijabetes (oštećenu toleranciju šećera u krvi). U svijetu svakih pet sekundi od šećerne bolesti umire jedna osoba, a gotovo polovina njih je mlađa od 60 godina. S obzirom koliko ozbiljnu prijetnju za zdravlje i kvalitetu života sve većeg broja ljudi šećerna bolest predstavlja, a s ciljem povećanja svjesnosti o ovom problemu, 14. studenoga se obilježava kao Svjetski dan šećerne bolesti.

U Republici Hrvatskoj je, prema podacima CroDiab registra, 2023. godine bilo registrirano 328.499 osoba s dijagnozom šećerne bolesti, a prevalencija bolesti je u stalnom porastu. Tako je 2019. godine za dobnu skupinu 20 do 79 godina prevalencija iznosila je 8,4 % da bi u 2023. godini porasla na 10,3 % na razini države. Šećerna bolest jedan je od vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj.

Godine 2023. bila je na trećem mjestu rang ljestvice uzorka smrti (3.957 smrti, 7,7 % svih smrti). Procjenjuje se da do 75. godine osoba sa šećernom bolešću u Republici Hrvatskoj prosječno izgubi 8,5 godina života (muškarci 8,9; žena 7,5 godina). Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika.

-Posebno je važan poremećaj koji prethodi šećernoj bolesti, a naziva se predijabetes, umjerena hiperglikemija ili oštećena tolerancija glukoze u kojem je vrijednost glukoze u krvi viša od normale, ali nedovoljno povišena za postavljanje dijagnoze šećerne bolesti. Osobe s predijabetesom su u vrlo visokom riziku za pojavu dijabetesa, ali i u riziku komplikacija koje uključuju srčani i moždani udar te zatajenje bubrega. S porastom glukoze u plazmi na tašte stalno raste srčanožilni rizik, a s progresijom u dijabetes on se udvostručuje – objasnila je doc. prim. dr. sc. Valerija Bralić Lang, specijalistica obiteljske medicine.

Rizične skupine

Rizik razvoja dijabetesa raste s dobi, a kao granica kada je potrebno precizno odrediti taj rizik dogovorno je postavljena dob od 40 godina.

-Neovisno o dobi, u riziku su sve osobe s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću pa tako i djeca ako su pretila. Procijenjeno je da prekomjerna tjelesna težina i pretilost čine oko 65 – 80% novih slučajeva dijabetesa tipa 2. Osobe koje u obitelji imaju nekoga sa šećernom bolešću tip 2 imaju znatno povećan rizik nastanka šećerne bolesti. Niski socioekonomski status primarno kroz nezdravi stil života s nezdravim izborom prehrambenih namirnica pridonosi nastanku šećerne bolesti. Dijabetes je do šest puta češći kod ljudi južnoazijskog podrijetla – istaknula je doc. prim. dr. sc. Valerija Bralić Lang, specijalistica obiteljske medicine te dodala:

-Osobe s definiranim srčanožilnim bolestima, s oštećenjima moždane ili periferne cirkulacije, hipertenzijom te bubrežnom bolešću također su u riziku od šećerne bolesti. Poznati srčanožilni čimbenici rizika kao što su povišene masnoće u krvi, pušenje, tjelesna neaktivnost i stil života koji uključuje puno sjedenja zajednički su srčanožilnim bolestima i šećernoj bolesti. I brojne druge bolesti su povezane s češćim nastankom šećerne bolesti (bolesti gušterače, masna jetra, povišena mokraćna kiselina, policistični jajnici, dijabetes u trudnoći, neke psihijatrijske dijagnoze, poremećen ciklus spavanja).

Pravovremeno otkrivanje šećerne bolesti

-Većina oboljelih od šećerne bolesti vrlo dugo nema nikakvih simptoma. Simptomi povećanog mokrenja, žeđi ili glad znaci su uznapredovale bolesti i pokazatelji da se s pravovremenom dijagnozom zakasnilo. Međunarodna federacija za dijabetes preporučuje upitnik FINDRISC za otkrivanje nedijagnosticiranog dijabetesa te za predviđanje rizika od bolesti, a slični testovi poput everystepindiabetes dostupni su online i na hrvatskom jeziku – naglasila je doc. prim. dr. sc. Valerija Bralić Lang, specijalistica obiteljske medicine.

Drugi oblik preporučenog pravovremenog ranog otkrivanja šećerne bolesti je provođenje oportunističkog probira u ordinacijama specijaliste obiteljske medicine.

-On podrazumijeva da liječnici u svakodnevnom radu, bez obzira na razlog dolaska pacijenta u ordinaciju, prepoznaju čimbenike koji ukazuju na mogući skori razvoj šećerne bolesti. Određivanjem vrijednosti glukoze u krvi na tašte većom od 7 mmol/l ili glikoliziranog hemoglobina (HbA1c) > 6,5% postavlja se dijagnoza šećerne bolesti. Ukoliko su vrijednosti šećera u krvi blizu ovih (pacijent je u predijabetsu) liječnik će, uvažavajući sve čimbenike rizika kod pacijenta, odrediti dinamiku kontrola kako bi se šećerna bolest pravodobno otkrila – objasnila je doc. prim. dr. sc. Valerija Bralić Lang, specijalistica obiteljske medicine.

Prevencija prijelaza predijabetesa u dijabetes

Stopa prijelaza predijabetesa u dijabetes ovisi o karakteristikama osobe i izmjerenim vrijednostima glukoze u krvi. Godišnja incidencija prijelaza predijabetesa u dijabetes se procjenjuje na 5-10 %, a može biti i viša ukoliko je prisutno više čimbenika rizika.

-Promjena nezdravih životnih navika najvažnija je mjera koju svatko za sebe može napraviti s ciljem smanjenja rizika nastanka šećerne bolesti. Dalje se preporučuje redovito provođenje umjerene do srednje aerobne tjelesne aktivnosti minimalno 150 minuta tjedno, a uz to i provođenje vježbi snage dva puta tjedno. Vrlo je važno smanjiti vrijeme koje se provodi u neprekinutom sjedenju (ustati svakih 20 do 30 minuta). Što se prehrane tiče na prvom mjestu je kontrola veličine porcija, konzumiranje namirnica niskog glikemijskog indeksa i smanjenje unosa prerađenih ugljikohidrata poput slatkiša, kolača, bijelog šećera, gaziranih napitaka. Ovi proizvodi su lišeni gotovo svih vlakana, minerala i vitamina i smatraju se „praznim“ i vrlo nezdravim kalorijama. Uputa je prihvaćanja zdravih prehrambenih navika, npr. mediteranske dijete. Uz promjenu životnih navika, a posebno ako se one ne odvijaju dinamikom kojom bi trebalo, pacijentu treba pomoći u sprečavanju nastanka šećerne bolesti uvođenjem metformina čime se rizik razvoja šećerne bolesti smanjuje za 30 %, a perzistira 15 godina. ADA (američka dijabetološka asocijacija) kaže da je to posebno važno kada je riječ o pacijentima s indeksom tjelesne mase većim od 35 kg/m2, mlađima od 60 godina i ženama koje su imale dijabetes u trudnoći – upozorila je doc. prim. dr. sc. Valerija Bralić Lang, specijalistica obiteljske medicine.

Pacijenti s predijabetesom pripadaju populaciji s visokim rizikom za pojavu dijabetesa, ali i bolesti koje se očituju kao srčano žilna bolest, moždani udar, periferna arterijska bolest, popuštanje srca, kronična bubrežna bolesti.

Savjeti za učinkovitu kontrolu bolesti

-Aktivno uključivanje bolesnika u nadzor nad vlastitom bolešću najvažnija je mjera za učinkovitu kontrolu bolesti. To podrazumijeva promjenu nezdravih životnih navika (nezdrave prehrane, prestanak pušenja), pridržavanje preporuka za liječenje (redovito uzimanje lijekova i javljanje na dogovorene kontrole dinamiku kojih određuje liječnik), cijepljenje (gripa, COVID-19, pneumokok). Prevencija debljanja, balansirana prehrana, redovita tjelesna aktivnost (poželjno 10.000 koraka dnevno) i nepušenje učinkovite su mjere koje svatko za sebe (neovisno o naslijeđenom riziku) može učiniti kako bi spriječio nastanak predijabetesa/dijabetesa. Osobe koje kod sebe prepoznaju rizik za razvoj šećerne bolesti trebaju o tome obavijestiti svoje liječnike i zatražiti pomoć. Intenzivna strukturirana intervencija na loše navike može smanjiti rizik nastanka šećerne bolesti za 60 %. Ako je započeta dovoljno rano, učinak ovakve intervencije je dugotrajan (>20 godina) – zaključila je doc. prim. dr. sc. Valerija Bralić Lang, specijalistica obiteljske medicine.

(Agencija IMC)