Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je sastankom Vlade s hrvatskim županima, među kojima je bio i virovitičko-podravski Igor Andrović uz pročelnicu za graditeljstvo, zaštitu okoliša i imovinsko-pravne poslove VPŽ Zoricu Hegedušić, s predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina u Slavonskom Brodu.

Premijer je istaknuo da Hrvatska u potpunosti ispunjava kriterije iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te ćemo do kraja ove godine iskoristiti i sva sredstva iz prethodnog Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije.

– Izvorima iz europskog proračuna financirano je 70 posto ukupnih javnih investicija – naglasio je i podsjetio da je Hrvatska u 10 godina članstva u EU ostvarila 10,7 milijardi eura neto dobiti. Osvrnuo se i na Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, kojim je ugovoreno 2,65 milijardi eura te 680 milijuna eura za 22 hrvatska grada u okviru mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja ili ITU.

Teme sastanka su bile – izmjene poreznih propisa, sustav upravljanja u kriznim situacijama te upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Premijer je na početku govora izjavio da mu je drago što je danas u Slavonskom Brodu, koji je prvi put domaćin sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina.

Podsjetio je da je prije nešto manje od dva mjeseca sudjelovao na obilježavanju Dana Brodsko-posavske županije i 30. godišnjice konstituiranja predstavničkog tijela županije, a ove godine diljem Hrvatske povodom obilježavanja Dana županija slavimo tridesetu godišnjicu postojanja lokalne demokracije, odnosno uspostave novog ustroja jedinica lokalne i područne samouprave.

Istaknuo je da je ovo četrnaesti sastanak od prosinca 2016. godine te da je to dokaz kako Vlada i župani posvećuju veliku pozornost višerazinskom upravljanju Hrvatskom te da se tim susretima razvilo partnerstvo, međusobno razumijevanje i saznanja o prioritetima za svaki dio Hrvatske.

– Danas, nešto više od pola godine od tog sastanka, podsjetio bih nas na sve ono što je u posljednjih šest mjeseci ostvareno na vanjskopolitičkom i unutarnjem planu od našeg zadnjeg susreta u prosincu – kazao je Plenković, dodavši da je postignut niz zajedničkih strateških postignuća.

Istaknuo je da je Hrvatska danas u Schengenu i eurozoni.

– To je bio cilj naše politike u ova dva mandata; dublja integracija je bila na prvom mjestu naše europske politike i mislim da ćemo u godinama pred nama svi skupa uvidjeti koliko su strateški promijenile položaj Hrvatske i koliko je to korisno za naše građane i brži i ravnomjerniji gospodarski razvoj – kazao je.

Osvrnuo se i na činjenicu da je Hrvatska, nakon što su za hrvatske građane ukinute vize za ulazak u SAD, postala četvrta europska država koja sudjeluje u američkom programu Global Entry, što našim građanima i poslovnim ljudima značajno pojednostavljuje formalnosti za putovanje u SAD.

– Po tome nas se svrstava u zemlje kojima SAD praktički najviše vjeruju – naglasio je.

– Ušli smo i u Europski stabilizacijski mehanizam, koji je dodatna sigurnosna mreža u eventualnim gospodarskim i financijskim krizama i članicama eurozone daje sigurnost i stabilnost u budućim krizama. U međuvremenu smo nastavili sa snažnom potporom Ukrajini, političkom, diplomatskom i vojnom, a to ćemo činiti i dalje – nastavio je predsjednik Vlade.

Istaknuo je, da je što se tiče sredstava Europske unije, u ovih deset godina Hrvatska u plusu 10,7 milijardi eura. Kazao je da su u potpunosti apsorbirana sredstava iz Europskog fonda solidarnosti za obnovu od potresa, za zagrebački potres alokacija od 683 milijuna eura, a petrinjski 319 milijuna eura. Dodao je da, što se tiče obnove, vidi ubrzana dinamika na svakom koraku.

Podsjetio je i da je nedavno osigurano 680 milijuna eura za 22 hrvatska grada u okviru mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja ili ITU.

– Željeli smo dati impuls za urbane planove središta županija, da potaknemo ulaganja u urbana središta – kazao je.

Osvrnuo se i na sredstva iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, kojim je ugovoreno 2,65 milijardi eura te na Projekt Sjever, vrijedan 2 milijarde eura.

– Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ispunjavamo sve kriterije koje smo si zadali – kazao je izdvojivši zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju.

– Dosad smo među prve tri države koje itekako dobro ispunjavaju kriterije i povlače sredstva iz tog instrumenta – istaknuo je Plenković.

Dodao je da ćemo do kraja ove godine iskoristiti i sva sredstva iz prethodnog Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije.

– Što znači da je to zamašnjak za investicije, izvorima iz europskog proračuna financirano je 70 posto ukupnih javnih investicija – rekao je.

Podsjetio je i da se Hrvatska suočila s pandemijom covida i njezinim posljedicama, kao i prehrambenom i energetskom krizom i inflatornim pritiscima.

– Odgovorili smo kao Vlada i država sa 6,8 milijardi eura – kazao je i podsjetio pakete pomoći, zamrzavanje cijena plina, struje i naftnih derivata i sve drugo što je Vlada činila da građani i gospodarstvenici lakše prođu kroz ovo izrazito teško i zahtjevno razdoblje.

– Sve to se dogodilo u uvjetima kada smo u prošloj godini nastavili rapidno smanjivati udio javnog duga u BDP-u, sa 78 na 68 posto – ustvrdio je Plenković. Dodao je da će ove godine javni dug biti nešto iznad 63 posto, a prema Vladinim projekcijama u 2024. trebao bi iznositi 60 posto. Naglasio je da ovi podaci govore o odgovornom upravljanju javnim financijama.

Premijer je rekao da je Hrvatska ostvarila suficit konsolidirane opće države od 0,4 posto u 2022. godini te da se iz mjeseca u mjesec smanjuje i stopa inflacije.

– To je naš temeljni cilj, ali i svih drugih aktera kako bismo smanjili pritisak na ekonomski i socijalni standard naših građana – poručio je.

U tom smislu, kazao je, u mandatu Vlade, povećana je prosječna plaća za 50 posto, medijalna za 44, a minimalna plaća za 70 posto.

– Želimo da se trend povećanja plaća itekako nastavi – istaknuo je Plenković.

Ocijenio je da su podaci za prvi kvartal ove godine o rastu gospodarstva od 0,8 posto izrazito ohrabrujući.

Predsjednik Vlade istaknuo je da je izdavanje državne obveznice pokazalo izrazito visoku hrvatsku reputaciju kod građana i institucionalnih investitora, dok ovo zadnje izdanje eurobveznice svjedoči o povjerenju stranih investitora u Hrvatsku.

Kazao je i da će ova turistička godina, po dolascima i noćenjima, biti bolja od rekordne 2019. godine.

Govoreći o energetici, premijer je podsjetio na odluku koja će omogućiti udvostručenje kapaciteta LNG terminala u Omišlju s 2,9 na 6,1 milijardi kubičnih metara plina.

– Hrvatska itekako ostvaruje svoj cilj regionalnoga energetskoga čvorišta – naglasio je. 

Foto: K. Toplak

Izdvojio je i Strategiju demografske revitalizacije, koja je jedan od tri prioriteta u narednom desetljeću. Kazao je da je Središnji državni ured za demografiju i mlade pri kraju s pripremom Strategije demografskoga razvoja, koja će nakon usuglašavanja resora ići u javno savjetovanje.

Premijer je podsjetio da je u mandatima Vlade učenicima osiguran besplatan prijevoz, besplatni udžbenici i besplatan obrok.

Naglasio je da je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti predviđen ogroman iznos sredstava za hrvatsku obrazovanu infrastrukturu, od predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, do sportskih dvorana. Istaknuo je da je kvalitetno obrazovanje važno za konkurentnost na domaćem i globalnom tržištu rada te ga vidi kao temelj hrvatskoga društva.

Predsjednik Vlade je podsjetio da je održan i prvi sastanak Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju, koju je ocijenio iznimno važnom temom u narednim godinama. Naveo je da je 63 tisuće zaposlenih u ICT sektoru, istaknuvši ambiciju da taj broj poraste za 100 posto u idućem razdoblju.

Izdvojio je i temu dekarbonizacije, kao jedan od prioriteta u narednom desetljeću. U tom smislu najavio je da će se uskoro održati i Nacionalno vijeće za održivi razvoj.

Premijer je na kraju podsjetio i na dogovor sa sindikatima državnih i javnih službenika te najavio da će sutra biti potpisan memorandum o posebnom dodatku na plaću.

– To je zajedničko ulaganje u novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama – zaključio je.

(vlada.gov.hr, foto: K. Toplak)