Vlada i kroz svoj treći program u trećem mandatu jednako važnim drži prioritet Slavonije, Baranje i Srijema, uz druge krajeve Hrvatske kojima je potrebna dodatna angažiranost središnje razine, naglasio je danas premijer Plenković na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Dodao je kako je važno napraviti te razvojne iskorake do 2030. i stvoriti preduvjete za jednake šanse hrvatskim građanima gdje god živjeli.

– Projekt Slavonija, Baranja i Srijem zaista je emancipirao sve ovo što radimo i zato su ovi tradicionalni susreti, kao mogućnost da izravno razmijenimo mišljenja o onome što radimo dobro i onome što možemo popraviti, nešto što Vlada itekako cijeni– poručio je premijer Plenković, podsjetivši da je do sada samo kroz taj projekt u slavonske županije uloženo tri milijarde eura.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je u Jakšiću 17. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru „Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“. Do sada su sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru, Našicama, Pleternici, Okučanima, Pitomači, Otoku i Đakovu.

Na sjednici u Jakšiću članovima Savjeta, među kojima su s područja VPŽ, bili i virovitičko-podravski župan Igor Andrović, saborski zastupnik Josip Đakić, državna tajnica Sanja Bošnjak, te ravnateljica VIDRA-e Emina Kovač, predstavljena je razvojna tranzicija Slavonije, Baranje i Srijema, ulaganja u poljoprivredu na području Slavonije, Baranje i Srijema, informacije o ulaganju Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u regionalni razvoj Slavonije, Baranje i Srijema te ulaganja u socijalnu politiku Slavonije, Baranje i Srijema.

U uvodnom govoru, predsjednik Vlade Plenković rezimirao je dosadašnje efekte Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, kazavši da je kroz sedam godina u tu regiju uloženo tri milijarde eura.

Kao samo jedan od dobrih primjera izdvojio je regionalne distribucijske centre za voće i povrće, za kakav je uručen ugovor i danas u Požegi. Osvrnuo se i na vremenske nepogode koje su u proteklom razdoblju pogodile Slavoniju istaknuvši da je Vlada u svim tim situacijama pomagala slavonskim županijama što će činiti i dalje.

Spomenuo je i afričku svinjsku kugu koja je prošle godine bila veliki problem u Slavoniji. Zahvalio je ovom prigodom bivšoj ministrici poljoprivrede Mariji Vučković na angažmanu tijekom te pandemije, kao i svim veterinarskim i ostalim službama koje su sudjelovale u suzbijanju zaraze. Iako se radilo o ozbiljnom problemu, kazao je, on je metodološki riješen baš onako kako je trebalo, koristeći sve znanstvene metode i najbolju praksu koja postoji unutar Europske unije.

Nakon što je jenjala bolest, podsjetio je, Hrvatska je u prosincu prošle godine dobila sve potrebne odluke Europske komisije i Vijeća za nastavak proizvodnje i dizanja nivoa bio-sigurnosti, a kompenzacijskim mjerama je obeštetila svinjogojce.

Rekapitulirajući dosadašnja ulaganja u svaku od pet slavonskih županija, premijer Plenković izvijestio je da je u projekte u Osječko-baranjskoj županiji uloženo milijardu i 50 milijuna eura, u Vukovarsko-srijemskoj 642 milijuna eura, u Brodsko-posavskoj 344 milijuna eura, u Virovitičko-podravskoj 312 milijuna eura, te u Požeško-slavonskoj 250 milijuna eura. Uz to, tu su i zajednički projekti koji idu kroz više županija, a u takve je uloženo dodatnih 310 milijuna eura.

U odnosu na 2016. godinu, danas je 26 i pol tisuća više zaposlenih u pet slavonskih županija. Osim toga, izvoz je udvostručen te je u 2023. godini iznosio 2,5 milijarde eura, a za 54 posto je povećana vrijednost investicija.

– Kao što i mi kao država lovimo korak s onima koji su razvijeniji i napredniji u Europskoj uniji, tako se kroz ovo prioritetno ispunjavanje velikih investicija u slavonske županije nastoji učiniti taj iskorak da ih što više dižemo u pogledu razvijenosti– naglasio je premijer Plenković.

I u trećem mandatu, dodao je, Vlada i kroz svoj treći program jednako važnim drži prioritet Slavonije, Baranje i Srijema, uz druge krajeve Hrvatske kojima je potrebna dodatna angažiranost središnje razine. Važno je napraviti te razvojne iskorake do 2030. i stvoriti preduvjete za jednake šanse hrvatskim građanima gdje god živjeli.

U tom je kontekstu kao primjer naveo ciljeve u obrazovanju, da sva djeca u Hrvatskoj do 2027. imaju jednosmjensku nastavu u osnovnim školama, a da do 2030. svako dijete ima svoje mjesto u vrtiću.

– Projekt Slavonija, Baranja i Srijem zaista je emancipirao sve ovo što radimo i zato su ovi tradicionalni susreti, kao mogućnost da izravno razmijenimo mišljenja za ono što radimo dobro i ono što možemo popraviti, nešto što Vlada itekako cijeni– poručio je na kraju uvodnog obraćanja predsjednik Vlade.

(vlada.gov.hr, foto: Kristijan Toplak)