Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Banskim dvorima s ministrima Zdravkom Marićem i Tomislavom Ćorićem te guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem predstavio je Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH te Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.

– Godina 2022. je godina odluka o Schengenskom prostoru i euro području. Prema scenariju donošenja odluka, one se trebaju dogoditi u mjesecima pred nama, nakon što je Hrvatska ispunila kriterije. S obzirom na proeuropsku orijentaciju naše Vlade i države, mi smo 2017. pokrenuli javnu raspravu o uvođenju eura – kazao je uvodno Plenković, piše Večernji.hr.

– Visoko smo euroizirana ekonomija, 70 posto prihoda u turizmu dolazi od turista iz država članica euro područja, 60 posto robne razmjene, 70 posto oročene štednje je u euru ili vezano uz euro, oko 60 posto kredita – dodaje. 

Od 5. rujna dualno iskazivanje cijena u eurima i kunama

– Danas godinu dana, 17. siječnja, jedino platno sredstvo u Hrvatskoj je euro. To je važno da shvatimo blizinu. Plan je da se od početka rujna istaknu cijene i u eurima, i u kunama. Da proces krene i prije nego što se uvede euro – kazao je te naveo kako bi to trebalo početi prvog ponedjeljka u rujnu, odnosno 5. rujna.  

– Građane pozivamo već sada da oni koji imaju gotovi novac, kojeg drže kući, da ga već sada polažu na svoje račune u bankama. Trenutkom prihvaćanja eura, sve u kunama u bankama automatski će se pretvoriti u eure, za građane nema dodatnog posla. Cijene će još cijelu 2023. biti istaknute i u kunama, i u eurima. Dakle, 16 mjeseci – naveo je te kazao kako neće biti troškova za građane godinu dana za zamjenu kuna u eure. Moći će to učiniti bez naknade. 

Također, novčanice kune moći će se i kasnije promijeniti u HNB-u bez naknade. 

– Bez troškova za građane, jednostavno, transparentno, uz zaštitu potrošača – istaknuo je Plenković kao glavne stavke promjene valute. 

Ministar Zdravko Marić osvrnuo se na pravila preračunavanja za koje je istaknuo da su vrlo važna. 

– Paritet koji je 7,53450 je paritet koji je trenutno aktualan. Hoće li doći do fluktuacije, još ćemo vidjeti, međutim on se većinom ne mijenja. Sve cijene se sa njime korigiraju i zaokružuju na dvije decimale. Ukoliko je treća decimala manja od pet, druga ostaje, a ako je pet ili veća, druga se povećava za jedan – pojasnio je.

Dvostruko iskazivanje cijena

– Od 5. rujna kreće obvezno iskazivanje, do tog trenutka je dobrovoljno. Postoje sigurno subjekti koji će krenuti s prilagodbom i prije i dualno prikazivati cijene – napomenuo je te kazao kako je odlučeno da će se cijene u kunama i u eurima iskazivati na jednaki način.  

Ministar je istaknuo kako postoje iznimke na koje se obveza dualnog iskazivanja cijena neće odnositi. To su: automati za ubacivanje kovanica, štandovi na tržnicama, pokretna prodaja, proizvodi na obiteljskim gospodarstvima, prigodne prodaje, prodaja na kioscima, totemi benzinskih postaja, zasloni blagajni samoposlužnih usluga, taksimetri, artikli koji su već unaprijed otisnuti poput taksa, biljega, lutrijskih srećki, vrijednosti na sim karticama…

– Sve ove iznimke ne podrazumijevaju iznimku od iskazivanja računa u kunama i u eurima. Račun mora biti dualno iskazan – istaknuo je. 

Plaće i zamjena kuna u eure

I na izlistima plaća će neto plaća biti prikazana u kunama i u eurima, dodao je ministar.

– Od početka rujna ide predopskrba banki novčanicama eura, a onda i kovanicama. Potom kreće predopskrba građana novčanicama i kovanicama eura – kaže Marić. 

Pojašnjava kako će dva tjedna nakon uvođenja trajati dvojni optjecaj eura i kuna.

– 12 mjeseci je moguće besplatno zamijeniti gotov novac kuna u novčanicama u bankama i Fini, a nakon toga samo u HNB-u – govori.

Maksimalni iznos za zamjenu po transakciji je 100 novčanica ili 100 kovanica, za veće iznose bit će moguća naknada. I dalje će vrijediti pravilo da će se do 75.000 kuna baratati u gotovom novcu, a iznad toga treba položiti na račun. To vrijedi i kod konverzije kuna u euro. 

Prvo novinarsko pitanje ticalo se porasta cijena koje bi moglo doći s uvođenjem eura.

– To je jedno od najvažnijih pitanja. Strah je od dodatnog porasta cijena, zaokruživanja cijena na više, utjecaja na inflaciju. Pokazalo se u nekoliko zemalja koje su uvele euro, uključujući i Sloveniju, da je taj efekt bio jednokratan, prve godine i iznosio je oko 0.2 – odgovara Marić.

– Kad su te zemlje uvodile euro, nisu bile ovakve stope inflacije. Pozivam sve da učinimo da neopravdanog povećanja cijena ne bude. Da lovaca u mutnom ovaj put ne bude – kaže Marić.

– Sam pojam neopravdanog povećanja nije lako definirati i kontrolirati, ali zato smo svi tu – dodaje. 

– Troškovi uvođenja eura postoje za državu i financijske institucije, ne za građane – kaže Marić na još jedno novinarsko pitanje.

Vujčić: U drugoj polovici godine bi se inflacija trebala početi ispuhivati

– Trošak na inflaciju je možda najveći. Mi držimo tečaj fiksnim već od 1993., 1994. godine, ne možemo aktivno koristiti tečaj kod inflacije. Ne možemo dopustiti ni da deprecira ni da aprecira, nemate izbora, morate držati taj tečaj fiksnim. Što se tiče inflacije, imamo primjere iz drugih zemalja da je inflacija porasla od 0.2 do 0.4 posto – kaže guverner Vujčić.

– Ove godine to neće biti veliko, kod nas je inflacija iz drugih razloga. U prvoj polovici godine ćemo još imati visoku inflaciju, u drugoj polovici godine bi se trebala početi ispuhivati – kaže. 

– Tamo gdje ima konkurencije, odite kod onih koji ne dižu cijene, to je najbolja zaštita. Tamo gdje je konkurencija, ne treba intervencija države. Intervencija je opravdana samo tamo gdje nema konkurencije – rekao je Vujčić.

– Imamo pouzdan podatak da bi 36 milijardi gotovine moglo doći na konverziju, znači jako puno novca. Svi koji mogu neka tu gotovinu donesu u banku, banke će im odmah to promijeniti – kaže Vujčić.

Tijekom presice je stigao podatak da je stopa inflacije porasla na 5.5 posto.

– Treba vidjeti u idućih nekoliko mjesecima kako će se kretati cijene struje i plina, one imaju velik učinak na kretanje ostalih cijena. Inflacija je nažalost ponovno postala tema, to nije varijabla koju treba zanemariti, ali na to Hrvatska i slične zemlje u velikom dijelu ne mogu utjecati, to je u velikoj mjeri uvezeno – kaže Marić.

(vecernji.hr)