Osmi sastanak Vlade Republike Hrvatske sa županima, predstavnicima Udruge gradova u RH i Hrvatske zajednice općina održan je u petak, 18. rujna u Gospiću. U fokusu sastanka bila je predstojeća porezna reforma, reforma lokalne samouprave te korištenje europskih fondova i Plan gospodarskog oporavka. Na sastanku u Gospiću sudjelovao je i virovitičko-podravski župan Igor Andrović.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković istaknuo je kako je nužno nastaviti rad na funkcionalnoj decentralizaciji, ali i da Vlada konstantno ulaže napore u fiskalnu decentralizaciju, a upravo je višerazinsko upravljanje poboljšalo kvalitetu života građana. S obzirom na to da se nalazimo u fazi početka novih vladinih projekata, potrebno je pronaći ravnotežu između novih uvjeta i fiskalne stabilnosti. Govoreći o novim uvjetima, premijer Plenković zahvalio je županijskim stožerima za civilnu zaštitu na odličnoj suradnji.
– Smatram da je ovaj forum nedostajao u institucionalnoj arhitekturi dijaloga prije te da se puno bolje razumijemo od kada imamo ovaj forum i da je vaš doprinos politikama Vlade, zakonima koje donosi Sabor te reformama strukturiran i da ste na ovaj način utjecajniji – istaknuo je premijer Plenković.
Otvarajući sastanak, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, naveo je četiri načela na kojima počiva ovaj dijalog suradnje sa županijama. Prvo je kontinuirana suradnja i razmjena mišljenja između Vlade i svih župana te udruga gradova i općina. Naglasio je, osvrnuvši se na recentne prijedloge o reformama županijskog ustroja, da Vlada nikada nije dovodila u pitanje županijski ustroj kakav postoji 27 godina. Drugo načelo je rad na funkcionalnoj decentralizaciji i u tom pogledu Vlada je donijela niz zakona koji su išli za ciljem da oni koji su najbliže građanima imaju veće ovlasti. Od 1. siječnja ove godine dovršeno je i spajanje ureda državne uprave sa županijama, što je i simbolički zaokružilo osnaživanje županija u Hrvatskoj. Treće je načelo fiskalna decentralizacija u kojoj je ostvaren ogroman napredak u prvom mandatu Vlade premijera Plenkovića kada je riječ o povećanim prihodima županija, gradova i općina.
Četvrto, ključno, načelo je projektna suradnja osobito u strateškim projektima koje Hrvatsku čine međunarodno, prometno i infrastrukturno integriranom.
– To su četiri točke na kojima ćemo nastaviti našu suradnju s ovim polugodišnjim susretima, koji će s vremenom postati nezaobilazan forum višerazinskoga upravljanja Hrvatskom – poručio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan šibensko-kninski Goran Pauk zahvalio je Vladi na kooperativnosti u doba krize koja je pogodila gospodarstvo i zdravstveni sustav:
– Posljednji mjeseci bili su teški, ne samo za naše građane, već i sve razine vlasti. Svatko od nas promišljao je o najboljim rješenjima u borbi protiv gospodarske i zdravstvene krize. Mjere koje smo donosili, a koje su morale biti usklađene sa svakom našom županijom, uzimajući u obzir sve naše specifičnosti, bile su veliki izazov. Ključno je da smo, kao i do sada, djelovali simultano, efikasno i racionalno – rekao Pauk.
Na sastanku se raspravljalo o predstojećim reformama pa je tako potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Zdravko Marić prezentirao najznačajnije predložene mjere od 2021. godine. Radi se o snižavanju poreznih stopa poreza na dohodak – s 24 posto na 20 posto odnosno s 36 posto na 30 posto, te s 12 posto na 10 posto koje se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti, poreznom tretmanu nacionalne naknade za starije osobe – pri čemu se ona ne bi smatrala primitkom na koji se plaća porez na dohodak i ne bi se uzimala u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove. Uz te mjere, predlaže se i povećanje postotka uvećanja obračunatog poreza na dohodak s 50 posto na 100 posto pri utvrđivanju poreza na dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena s obzirom na smanjenje porezne stope po toj osnovi s 36 posto na 30 posto. Što se tiče izmjena Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, najznačajnija promjena je to što će se udio od 17 posto poreza na dohodak koji se koristi za fiskalno izravnanje izdvojiti iz poreza na dohodak, a ta će se sredstva osigurati u državnom proračunu. Time će se povećati udjeli raspodjele u porezu na dohodak županijama, općinama i gradovima, uz zadržavanje postojećeg udjela za decentralizirane funkcije od 6 posto.
U tijeku je i provođenje odgovarajućih zakonodavnih aktivnosti određenim Programom Vlade 2020.-2024. s ciljem učinkovite, transparentne i otporne države. Mijenjat će se tri zakona – onaj o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, o lokalnim izborima te o Gradu Zagrebu. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je da je cilj ovih zakonodavnih aktivnosti smanjenje broja lokalnih dužnosnika do lokalnih izbora. Tako će se zamjenici birati samo u velikim gradovima s preko 35 000 stanovnika i županijama, čime će se broj zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana smanjiti za 634, a broj članova predstavničkih tijela svesti na oko 6 600. Procijenjena ušteda je oko 100 milijuna kuna u proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a one će se sve obvezati na javnu objavu potrošenog novca.
Do 15. rujna 2020. ovjereno je 27,4 milijarde kuna, plaćeno 33,1 milijarde kuna, a ugovoreno 83,5 milijardi kuna iz EU fondova, čime je Republika Hrvatska peta na razini EU, istaknula je ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak. S obzirom na to da u trenutnom financijskom razdoblju ne postoji program koji ciljano rješava specifične probleme na lokalnoj i regionalnoj razini, predstavljen je integrirani teritorijalni program koji integrira razvojne prioritete općina, gradova, županija, zajednicu više županija ili funkcionalnih regija s pripadajućim nacionalnim prioritetima, pritom uzimajući u obzir njihove specifičnosti. Unutar tog programa će se programirati zasebni prioriteti za svaku od NUTS 2 regija kao i njima pripadajuća sredstva.
(www.hrvzz.hr, vlada.gov.hr, foto: K. Toplak)
