Donesen je novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. S obzirom na to da je prethodni Zakon bio na snazi punih 20 godina, nove odredbe bi trebale doprinijeti unaprjeđenju visokog obrazovanja i znanosti na području Republike Hrvatske. Novi Zakon uvodi novi model financiranja veleučilišta, sveučilišta i znanstvenih instituta, pojačava se nadzor nad trošenjem javnog novca, a studenti dobivaju nove mogućnosti.
Predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković istaknula je kako je dosadašnji zakon bio zastario i više nije udovoljavao stvarnim potrebama akademske i znanstvene zajednice.
– Novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti donosi pozitivne promjene i predstavlja reformski iskorak prema unaprjeđenju hrvatskog sustava visokog obrazovanja i znanosti, osuvremenjuje ga i usklađuje s načelima i zadatostima Europskog prostora visokog obrazovanja i Europskog istraživačkog prostora – rekla je prof. Bedeković.
Neke od najznačajnijih novina koje donosi novi Zakon odnose se na poboljšanje strukture sustava financiranja visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti kroz sustav financiranja putem cjelovitih programskih ugovora kao instrumenta financiranja javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta, kao i na pitanje nadzora nad zakonitošću rada tijela sveučilišta, osobito u odnosu na zakonom utemeljeno trošenje proračunskih sredstava i odgovorno upravljanje drugim resursima.
– Smatram da je kroz ponuđena zakonska rješenja postignut odgovarajući balans između akademske samouprave, sveučilišne autonomije i potrebe za državnim nadzorom, uz uspostavljanje sveučilišnog vijeća kao tijela koje ima nadzorne ovlasti putem kojih se štiti javni interes i nadzire zakonitost rada i akata te svrsishodnost trošenja financijskih sredstava – ističe prof. Bedeković.
Novi Zakon donosi i pojednostavljenje postupka izbora u nastavna, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i znanstvena zvanja i na radna mjesta u korist zaposlenika i članova akademske i znanstvene zajednice.
– Također, po prvi put se ističe umjetnička djelatnost u funkciji visokog obrazovanja kao zasebna kategorija, čime se omogućuje afirmacija umjetničkog stvaralaštva i umjetničkog istraživanja kao djelatnosti jednakovrijedne znanstvenoj djelatnosti, regulira se osnivanje novih visokih učilišta i uvodi inicijalna akreditacija svih studijskih programa, što smatram bitnim elementom očuvanja i podizanja kvalitete studijskih programa – naglasila je.
Istaknula je kako se prilikom pisanja novog Zakona u mnogim segmentima vodilo računa o položaju i pravima studenata.
– Studentima tako u odredbama novog Zakona i dalje ostaje pravo sudjelovanja u radu tijela visokih učilišta, kao i pravo suspenzivnog veta studentskih predstavnika pri odlučivanju o studentskim pitanjima te pravo sudjelovanja u izboru dekana i rektora. Također, studenti imaju pravo na psihološku i svaku drugu zdravstvenu skrb, što je definirano zakonom koji regulira zdravstvenu skrb, pravo na mentorski rad i konzultacije, pravo na sudjelovanje u radu studentskih organizacija, kao i prava iz studentskog standarda – kaže prof. Bedeković i dodaje da su jasnije definirani pojmovi studenta u redovitom i izvanrednom statusu.
– Novim Zakonom je propisano da studenti u redovitom statusu studiraju u sklopu pune nastavne satnice, a studenti u izvanrednom statusu studiraju u sklopu pune ili prilagođene nastavne satnice. Također, studenti koji studiraju u izvanrednom statusu, a nisu u radnom odnosu niti obavljaju samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja, ostvaruju pravo na obavljanje studentskih poslova. Novost koja ide u korist studenata koji studiraju uz rad je mogućnost studiranja u redovitom statusu, uz ostvarivanje prava na subvencioniranje troškova školarine u cijelosti iz državnog proračuna. Također, posebno uspješnim studentima ministar može odobriti upis još jednog studija na javnom visokom učilištu u redovitom statusu, uz subvencioniranje troškova školarine u cijelosti iz državnog proračuna, pri čemu kriterije odabira posebno uspješnih studenta utvrđuju visoka učilišta. Ono što je izuzetno bitno, novim je Zakonom ispravljen nepovoljan položaj studenata stručnih studija koji će završetkom prijedilomskog studija stjecati stručni naziv prvostupnika uz naznaku struke, a završetkom diplomskog stručnog studija stručni naziv magistra uz naznaku struke, odnosno magistra inženjera uz naznaku struke – naglašava prof. Bedeković.
– Donošenje novog Zakona je korak u dobrom smjeru i prilika koju treba iskoristiti kako bi se hrvatski sustav visokog obrazovanja i znanosti osuvremenio, promijenio na bolje i zauzeo ono mjesto koje treba zauzeti unutar europskog i svjetskog visokoškolskog i istraživačkog prostora – zaključuje predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković.
(www.icv.hr, mp)
