Ustvrdivši da je Vlada ostvarila sve ciljeve politike očuvanja radnih mjesta, premijer Plenković najavio je ulazak u fazu kreiranja novih radnih mjesta.

– To podrazumijeva da od srpnja završavamo s horizontalnim pristupom mjerama za očuvanje radnih mjesta i prelazimo na prilagođeni pristup ovisno o potrebama pojedinog sektora u budućnosti – poručio je i pojasnio da će Vlada u dogovoru s predstavnicima poslodavaca pojedinih sektora pratiti kretanja i na vrijeme reagirati u slučaju potrebe.

Otvarajući 65. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko važnih tema u proteklome tjednu.

Govoreći o trenutnoj situaciji s pandemijom koronavirusa, premijer Plenković istaknuo je da je Hrvatska prema trenutnim pokazateljima Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) u zelenom, što je ocijenio vrlo dobrim i za zdravstvenu situaciju i za imidž Hrvatske kao sigurne destinacije.

Podsjetio je da su od danas u Hrvatskoj u uporabi digitalne COVID potvrde te istaknuo da će one omogućiti sudjelovanje na koncertima, festivalima, ulaz u klubove na otvorenom i na druge kulturne ili sportske manifestacije koje okupljaju više od 100 osoba.

Ono što nije dobro, dodao je, jesu nekoliko lokalnih žarišta do kojih je došlo jer se očito nisu poštovale jednostavne epidemiološke mjere i preporuke.

Upozorio je da će svaki takav kiks biti sankcioniran vrlo oštro od strane drugih zemalja koje prate situaciju te ustvrdio da će sa što manje takvih žarišta turistička sezona biti bolja, a time i gospodarska i financijska situacija.

Osvrnuo se i na proces cijepljenja, podsjetivši da je Vladin cilj bio da se do početka srpnja cijepi između 50 i 55 posto odrasle populacije.

– Učinili smo maksimum, nabavili smo više nego dovoljne količine cjepiva, i to različitih vrsta, kompenzirali kašnjenja AstraZenece s drugim cjepivima kojih sada zaista ima u izobilju. Dinamika cijepljenja je bila dobra i onda se prije otprilike tri tjedna, kako je epidemiološka slika bila bolja, počela naglo smanjivati. Danas smo došli negdje do iznad 44 posto cijepljene odrasle populacije, što smatramo dobrim i zahvaljujem svima koji su se cijepili – kazao je i dodao da se radi o doprinosu i za njihovo zdravstveno stanje, ali i za društvo u okolnostima najveće pandemije u zadnjih sto godina.

Ponovo je apelirao na građane da se cijepe istaknuvši da se svi koji to žele mogu cijepiti kada god žele i upozorivši da se pojavljuju novi, zarazniji sojevi, kao primjerice soj Delta, te da se već vide negativne posljedice u nekoliko europskih zemalja.

– Situacija je i dalje ozbiljna i bilo bi dobro da svatko od naših sugrađana da svoj doprinos da se zaštitimo što prije – poručio je.

Istaknuvši da je pandemija globalno odnijela oko 3,9 milijuna života, a u Hrvatskoj je nažalost preminulo više od 8.200 ljudi, poručio je da su samo to dovoljni razlozi za cijepljenje, da se i ne spominju 34 milijarde izravnoga troška pandemije za hrvatski proračun.

Pozvao je građane da vjeruju znanstvenicima i struci, da se informiraju na temelju pouzdanih izvora i da se uključe u proces cijepljenja.

S obzirom na to da Hrvatska trenutno ima jako puno neutrošenih doza cjepiva, Vlada će danas, najavio je, donijeti odluku o doniranju 310.000 doza cjepiva. Od toga će 210.000 dati Bosni i Hercegovini, a po 20.000 doza dat će Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i Kirgistanu.

– Bolje je da se doze iskoriste, nego da stoje na skladištima, a mi ćemo, sukladno našim narudžbama imati dovoljno doza i za druge donacije tijekom godine – istaknuo je premijer Plenković.

Osvrnuo se i na, kako ih je nazvao, određene glasine o modalitetima prelaska granice između BiH i Hrvatske.

 -Režim prelaska granice je onakav kakav je cijelo vrijeme, nema nikakve diskriminacije, nema nikakve želje s hrvatske strane da na bilo koji način utječe na to da se otežava ljudima dolazak u Hrvatsku – poručio je.

Istaknuo je da se pri prelasku granice primjenjuje tzv. sustav 1,2,3 – odnosno ili potvrda o preboljenju, ili potvrda o cijepljenju ili negativan test.

Potom je govorio o potporama očuvanju radnih mjesta.

Istaknuo je da je Vlada u proteklih godinu i pol dana vodila politiku koja je imala za cilj očuvati radna mjesta, izbjeći socijalnu frakturu, omogućiti radnicima da dobiju plaće i omogućiti poslodavcima da premoste krizu.

– Sve te ciljeve smo ostvarili i to u potpunosti – ustvrdio je i naglasio da to nije bilo besplatno.

Vlada je, naime, za očuvanje radnih mjesta do sada izdvojila 11,7 milijardi kuna, a kada se tome pridodaju doprinosi koji su oprošteni, to je sve skupa 17 milijardi kuna. Tu je mjeru, dodao je, koristilo 120 tisuća poslodavaca i gotovo 700 tisuća radnika.

Upravo zbog tih mjera, broj osiguranika danas je veći za više od 56.000 u odnosu na kraj lipnja prošle godine, a broj nezaposlenih je manji za osam i pol tisuća u odnosu na ožujak 2020. godine, rekao je premijer.

– Očuvali smo radna mjesta i došli u poziciju da je prosječna neto plaća viša od 7.000 kuna – istaknuo je.

Nakon te faze, nastavio je, prelazimo u fazu kreiranja radnih mjesta, i istaknuo da je Vlada u krizi djelovala odgovorno, brzo i snažno.

– To podrazumijeva da od srpnja završavamo s horizontalnim pristupom mjerama za očuvanje radnih mjesta i prelazimo na prilagođeni pristup ovisno o potrebama pojedinog sektora u budućnosti – poručio je i dodao da se to sve odvija usporedno sa sve boljom epidemiološkom situacijom, sve većim otvaranjem i praktički minimalnim restrikcijama.

To znači, pojasnio je, da će Vlada u dogovoru s predstavnicima poslodavaca pojedinih sektora pratiti kretanja i na vrijeme reagirati u slučaju potrebe, a u aktivnu politiku zapošljavanja Vlada će tijekom ove godine uložiti više od milijardu kuna.

Napomenuo je da se nastavlja i s provedbom mjere skraćenog radnog vremena, za poduzetnike kojima je zbog korona krize smanjen opseg posla. Unutar te mjere, koja, kako je rekao, ostaje na snazi do kraja godine, pokriva se do 90 posto plaće s doprinosima, a najviše 3600 kuna plus doprinosi.

Vlada će, istaknuo je, nastojati povezati daljnje potpore i s procesom cijepljenja protiv koronavirusa.

Osvrnuo se i na jučerašnju presudu u Haagu kojom je Stanišiću i Simatoviću izrečena kazna od 12 godina zatvora.

– Smatramo da presuda kojom su oni osuđeni samo za zločine počinjene u Bosanskom Šamcu, koji su naravno također bili strašni, ne odražava ratna događanja i stvarne uloge Stanišića i Simatovića tijekom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Ovakva odluka izaziva nezadovoljstvo i zato što je presudama protiv Milana Babića i Milana Martića za zločine počinjene na državnom području Hrvatske utvrđeno postojanje udruženog zločinačkog pothvata, u kojem su uz najviše dužnosnike Srbije, predvođene Miloševićem, sudjelovali i Stanišić i Simatović. Nadamo se da će Žalbeno vijeće preinačiti presudu te Stanišića i Simatovića osuditi za sve zločine počinjene na području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine koje im Tužiteljstvo stavlja na teret. Podsjećam, radi se o najtežim i najokrutnijim zločinima, poput onih u Vukovaru, Škabrnji i Srebrenici, počinjenih u provedbi velikosrpskoga projekta Slobodana Miloševića te zaslužuju najstrožu kaznu – poručio je premijer Plenković.

Premijer Plenković govorio je danas i o borbi protiv korupcije, u kontekstu predmeta za koji se više osoba sumnjiči za počinjenje koruptivnih kaznenih djela.

– Ovo je još jedan dokaz da USKOK, Državno odvjetništvo i policija u mandatu naše Vlade vode aktivnu i konkretnu borbu protiv korupcije – poručio je.

– Bez obzira na to što neki šarlatani u političkom prostoru sumnjaju u tajminge uhićenja, nadaju se lošem ishodu, nastavljaju s mantrom o nekakvom navodnom lažnom korumpiranosti Vlade ili vladajuće stranke, činjenica jest da se postupci pokreću, da je policija neovisna, da je DORH neovisan i da je USKOK neovisan i nitko na njih ne vrši nikakve pritiske. Ovo potvrđuje da se nalazimo u razdoblju obračuna s korupcijom – dodao je.

Naglasio je da pritom nema privilegiranih ni zaštićenih te da stranačke iskaznice, položaj u društvu, prijateljske veze ili bilo kakvi drugi kontakti nikoga ne štite.

Dobro je, rekao je, da javnost bude u cijelosti neposredno obaviještena od strane DORH-a i USKOK-a kada se takve situacije događaju, a na Vladi je da osigura kvalitetan zakonodavni okvir te materijalne uvjete za rad ovih tijela te da postupci u primjerenom roku imaju svoj sudski epilog.

(vlada.gov.hr)