Premijer Plenković poručio je da će Vlada nastaviti s mjerama potpore za one sektore koji će biti u težim okolnostima, a prije svega se to odnosi turizam, djelomično na ugostiteljstvo te na promet. Naglasio je da je ova Vlada i prije krize uzrokovane pandemijom koronavirusa učinila izrazito puno za hrvatsko poduzetništvo – financiranjem, poreznom reformom, administrativnim rasterećenjima i smanjivanjem neporeznih davanja.

Premijer Plenković po završetku sjednice Vlade odgovarao je na pitanja novinara o aktualnim temama.

Što se tiče današnjeg prosvjeda Markovu trgu u organizaciji udruge Glas poduzetnika, novinare je zanimalo što se može učiniti po pitanju njihovih zahtjeva prije izbora.

– Što se tiče komunikacije sa svim mogućim predstavnicima poduzetnika – a tu su i HGK i HUP i Hrvatska obrtnička komora, pa i nove inicijative koje postoje – s njima nadležni resorni ministri razgovaraju. Ovo je Vlada koja je učinila izrazito puno za hrvatsko poduzetništvo, bilo u financiranju, bilo u poreznoj reformi, bilo administrativnim rasterećenjima, bilo u smanjivanju neporeznih davanja, parafiskalnih nameta, to je dio politike naše Vlade – rekao je premijer Plenković.

Masivna podrška privatnom sektoru i očuvanju radnih mjesta

Ponovio je da je Vlada pružila zaista masivnu podršku privatnom sektoru i očuvanju radnih mjesta izravnom potporom od 3250 kuna za ožujak, i 4000 kuna za travanj i svibanj.

– Vodit ćemo računa da i nakon svibnja gledamo koji će to sektori, s obzirom na praktički gotovo u cijelosti otpuštanje restriktivnih mjera, biti u poziciji da je njihovo poslovanje bitno drukčije nego što je bilo recimo u istom mjesecu prošle godine pa ćemo kalibrirano nastaviti njima davati potporu – najavio je.

Dodao je da je danas prosvjednike primio ministar Cappelli te da tema privremenog putničkog prijevoza zahtijeva pažnju i posredovanje Vlade. Kazao je da su, što se tiče leasinga za vozila, obavljeni razgovori i kroz HANFA-u i kroz nadležna ministarstva.

Vlada ima jasno propisane ovlasti od trenutka raspisivanja izbora

S obzirom na moguće daljnje potpore, a kako se u javnosti uvriježio pojam “tehničke vlade” kojim se opisuje vlada nakon raspuštanja Hrvatskoga sabora, novinare je zanimalo može li onda takva, “tehnička” vlada osigurati potrebna sredstva.

Premijer Plenković pojasnio je kako pojam tehnička vlada ne postoji u propisima.

– To je jedan žargon koji živi s nama godinama, ali to ne postoji, osim u novinskim tekstovima, to nije nikakav zakonski propis. Vlada ima jasno propisane ovlasti što može raditi od momenta kada se raspišu izbori. Mi funkcioniramo sasvim normalno, kao što su funkcionirale i ranije vlade što se toga tiče.

Što se tiče gospodarskih mjera i potpora onim sektorima kojima će to biti potrebno, a s obzirom na praktički punu reaktivaciju gospodarstva, mi ćemo nastojati kalibrirati mjere samo za one sektore koji će očigledno biti u težim okolnostima – rekao je premijer istaknuvši kako takvih sektora ima nekoliko, a prije svega su to oni koji se odnose na turizam, djelomično na ugostiteljstvo te na promet.

Hrvatska je krizu dočekala spremna i u financijskom i u reputacijskom smislu

Pojasnio je i da je izmjenama Zakona o izvršavanju državnog proračuna ovlašten ministar financija da se može zaduživati.

– Razgovaramo i s akterima na domaćem financijskom tržištu i s akterima na međunarodnom financijskom tržištu i sve je to u okviru Zakona – dodao je.

Iako ugostitelji i turistički djelatnici pohvaljuju mjere Vlade upozoravaju da im to možda neće biti dovoljno pa su novinari pitali premijera Plenkovića postoji li mogućnost dodatnih sredstava iz EU fondova.

Premijer Plenković podsjetio je da je zatvaranje prihodovnih strana usmjereno na nekoliko izvora financiranja – izvori na domaćem tržištu kapitala, korištenje europskih fondova i izvori iz međunarodnih financijskih institucija.

– Zahvaljujući vrlo kvalitetnom upravljanju javnim financijama u mandatu ove Vlade, Hrvatska je ovaj eksterni šok dočekala spremno, ne samo u smislu stanja proračuna, financija i zdravog gospodarskog rasta, nego i u reputacijskom smislu – poručio je naglasivši da Hrvatska danas nije niti u proceduri prekomjernog proračunskog manjka niti u proceduri prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a ima investicijski kreditni rejting što znači niske kamate i bolji ugled na međunarodnim financijskim tržištima.

Podsjetio je i da je Hrvatska u cijelosti ispunila svoj Akcijski plan za Europski tečajni mehanizam II, kao predvorje europodručja, te da je zbog toga Europska središnja banka po prvi puta Hrvatskoj omogućila tzv. valutni swap, koji omogućuje razmjenu kuna za eure u iznosu od dvije milijarde eura, što je umirilo financijska tržišta.

– Mi smo zaokružili cijelu priču i iznaći ćemo sredstva – poručio je predsjednik Vlade.

Turisti koji dolaze u Hrvatsku morat će se ponašati odgovorno u novim okolnostima

Govoreći o epidemiološkoj slici Hrvatske u kontekstu dolaska turista, istaknuo je da Hrvatska danima kontinuirano bilježi jednoznamenkaste brojeve novozaraženih.

– To znači, kada je riječ o pandemiji, da smo poduzeli dobre mjere i ostvarili odlične rezultate. Poruka koju sam poslao u konačnici i u intervjuu za Die Welt je ta da ne samo mi moramo biti odgovorni nego da i oni koji dolaze u Hrvatski budu odgovorni – kazao je poručivši da je to novi modus dolaska u Hrvatsku.

Ključno osigurati političku stabilnost

Na pitanje novinara o novim mogućim koalicijama, premijer Plenković kazao je da je još rano govoriti o tome kako će izgledati buduća parlamentarna većina te naglasio da je ključno osigurati političku stabilnost, posebno kako bi poduzetnici imali osjećaj predvidljivosti i planiranja.

– Ono što je jako važno i što svi građani, a osobito poduzetnici, žele jest politička stabilnost. Ne žele nestabilnost, jer ako ona postoji onda nas svi gledaju drugačije jer nema osjećaja predvidljivosti, nema osjećaja planiranja, nema osjećaja kako planirati investicije. Ljudi koji su u poduzetništvu žele predvidljivost. To je ono što smo mi osigurali.

Ključ naše političke poruke 2016. bio je politička stabilnost. Unatoč tome što su je mnogi nastojali srušiti, što izvana, što sa strane, što iznutra, nisu uspjeli. Idemo na izbore u onom trenutku kada smo pronašli moment u kojem smo zaokružili ono što je bilo bitno i što smo rješavali kroz naš mandat, a tu prije svega mislim na zdravi gospodarski rast, na veću zaposlenost, manju nezaposlenost i na vrlo kvalitetno vođenje javnih financija – kazao je predsjednik Vlade.

Podsjetio je da je Hrvatska prije ove krize imala tri proračunska viška zaredom, što nikada niti jedna prijašnja Vlada u Hrvatskoj nije ostvarila.

Dodao je da ukupno u mandatu ostvareno rasterećenja neporeznih davanja i parafiskalnih nameta od 1,2 milijarde kuna, uz četiri vala poreznoga rasterećenja koja su direktno rasteretila i građane i poduzetnike.

Kazavši da će se iduća parlamentarna većina formirati nakon što hrvatski građani odluče kome će dati povjerenje,  istaknuo je da oni sada imaju izbor između ove Vlade koja je puno toga ostvarila na poboljšanju kvalitete života u svakom segmentu i koja je uspješno odgovorila na krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa i onih koji se uopće ne bave tim temama i nemaju nikakav kredibilitet na konkretnim postignućima.

Podsjetio je da je ova Vlada, između ostalog, sa sindikatima dogovorila povećanje plaća kroz četiri godine u državnom i javnom sektoru za 18,3 posto, a u sektoru obrazovanja za 23,5 posto.

I u privatnom sektoru rasle su plaće, ova je Vlada digla minimalac za 100 eura, dodao je, a rasle su i mirovine. (vlada.gov.hr)