Rast investicija za 10 posto

– U zadnjem kvartalu prošle godine gospodarstvo je poraslo 4% što Hrvatsku svrstava među četiri najbrže rastuća gospodarstva u zadnjem kvartalu. Podaci za cijelu prošlu godine pokazuju da je gospodarstvo raslo za 6,3% na razini 2022. To je također situacija u kojoj samo tri države EU-a bilježe veći gospodarski rast, rekao je Zvonimir Savić.

– Bitno je istaknuti da postoji niz parametara koji su ohrabrujući. Prvenstveno možemo govoriti da se bilježi znatan rast izvoza roba i usluga, što doprinosi gospodarskom rastu. Zamijetili smo i znatan rast investicija. Za gotovo 10% je zabilježen porast, što možemo pripisivati i korištenju sredstava Plana oporavka i otpornosti, koji doprinosi rastu, razvoju i provedbi investicija – dodaje Savić i ističe da su podaci jako dobri i ohrabrujući.

U što je uložen novac iz Plana oporavka i otpornosti?

Iskorišteno je 5,5 milijardi eura iz Plana oporavka i otpornosti, odnosno 40%. Budući da je taj novac namijenjen za osnaživanje gospodarstva, urednik i voditelj Branko Nađvinski upitao je Savića što se zapravo osnažilo.

– Od 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava iz Plana oporavka i otpornosti trenutačno smo povukli 40%. Po brzini ispunjenja reformi i investicija Hrvatska je treća država u EU po brzini provedbe i povlačenju sredstava. Ulažemo u cijeli niz sektora. Znatna sredstva su usmjerena, a već su neki natječaji i provedeni u obrazovanje, npr. natječaji za vrtiće. Znatne investicije su otišle u energetiku, natječaj za mala, srednja i velika poduzeća, jedan dio otišao je u poljoprivredu. Zdravstvo ima značajna sredstva – rekao je Savić.

Istaknuo je da Hrvatska u provedbi ima što otvorenih, što zatvorenih natječaja u razini 2,9 milijardi eura.

Recesija i utjecaj na Hrvatsku 

Predviđa se da će Njemačka u prvom kvartalu otići u recesiju. U slučaju da se to dogodi, budući da je ona glavni vanjsko-trgovinski partner Hrvatskoj, postavlja se pitanje kakve bi to dodatne posljedice moglo imati za Hrvatsku. Savić kaže da smanjena potražnja u Njemačkoj može utjecati na smanjenje izvoza iz Hrvatske.

– Trenutačna situacija je ipak relativno dobra. Robni izvoz značajno raste u zadnjem kvartalu prošle godine. Naravno, trebamo biti oprezni, jer je ovo samo dokaz da postoji prelijevanje učinaka iz jednog gospodarstva u drugo. Ono što je za Hrvatsku dobro, u situaciji gdje su naši najznačajniji vanjsko-trgovinski partneri u osjetljivim trenucima, je da mi i dalje bilježimo jako visoke stope gospodarskog rasta među prve 3-4 države EU-a. Očekujemo, kaže, da najave od prije nekoliko mjeseci u vezi s ulaskom u recesiju većeg broja država EU-a, neće biti takve, već možda bolje od onoga što se očekivalo.  

Novi paket mjera 

Od 1. travnja na snagu će stupiti novi paket mjera. Savić kaže da će biti dobro tempiran, pravodoban, intenzivan koliko je potrebno i usmjeren u najvećoj mjeri u energetski sektor. 

– Vlada će i ovaj put precizno odlučiti na koji će to način biti, kao što je to bilo i prošle godine – rekao je i ponovio da će mjere biti donesene sredinom ožujka.

Na pitanje bi li te mjere građanstvu trebalo na neki način vezivati uz njihovu imovinu ili iznose plaća, mirovina, Savić je odgovorio da je Vlada u zadnja dva paketa mjera pokazala da zna ispravno, snažno i intenzivno djelovati.

– Bit će i pravovremene i dovoljno snažne te će uzimati i u obzir osjetljivost socijalnog elementa u društvu, prvenstveno gledajući utjecaj cijena energenata što u svakom slučaju znatno doprinosi i rastu troškova života – kazao je.

Naglasio je da će Vlada djelovati kad god je neka kriza ili takva potreba. 

– Iskreno se nadamo da će se u budućnosti situacija znatno smiriti tako da niti neće biti potrebe za ovakvim intervencijama, tako da gospodarstvo i društvo može puno mirnije rasti i napredovati – dodao je.