Meteorolog HRT-a Zoran Vakula objavio je prognozu za veljaču, ali i proljeće i ljeto, prenosi index.hr.

Unatoč hladnom razdoblju sredinom mjeseca, siječanj je bio iznadprosječno topao, ponegdje čak kao rijetko koji, s raznolikom količinom oborine. Hoće li takva biti i veljača? A proljeće i ljeto?

Siječanj topliji od prosjeka, ponegdje i kišan

– Ova je zima hladnija od prošle- jedan je od komentara koje sam čuo sredinom siječnja, kad smo u kontinentalnim krajevima imali ne samo hladne, nego “čak” i studene dane – ne samo s noćnim i jutarnjim, nego s cjelodnevnim temperaturnim minusima.

Uistinu, na mnogim je meteorološkim postajama DHMZ-a srednja temperatura zraka od 1. 12. 2024. do 31. 1. 2025. niža nego prošle godine, ali ima ih na kojima je i viša, primjerice na postaji Zagreb-Maksimir. Statistika se (barem) ponekad ne slaže s našim sjećanjem i osjećajem.

Rekordi u siječnju

U očekivanju službenih detaljnih analiza i ocjena klimatologa DHMZ-a, već sad se može zaključiti kako je nakon većinom prosječne prosinačke – srednja siječanjska temperatura zraka diljem Hrvatske bila viša od prosječne, i to uglavnom za 2 – 3 °C.

Štoviše, u Dubrovniku je s 11,9 °C izjednačen dosadašnji rekordno topli siječanj iz 2014. godine, koji se zadržao na splitskom Marjanu, a ovogodišnji je siječanj odmah iza njega. U Rijeci je, pak, 5. najtopliji, u Maksimiru 6…

I iako nije bilo puno mjesečnih rekorda – ne treba zanemariti ni ekstremne temperaturne vrijednosti na pojedine nadnevke u mnogim mjestima – te pogotovo – nove apsolutne siječanjske rekorde – najvišu dnevnu temperaturu zraka izmjerenu u siječnju, koja je od ove godine u Križevcima 18,4 °C, Bjelovaru 19,0 °C, zagrebačkom Griču 19,1 °C, Varaždinu 19,3, Karlovcu 19,5 °C i Senju 20,5 °C. Vjerojatno i još ponegdje.

Ukupna mjesečna količina oborine bila je nejednoliko raspoređena – u mnogim mjestima manja od prosječne siječanjske, ali ponegdje i veća, najčešće na sjevernom Jadranu. Štoviše, u Rijeci je s 246 litara kiše po četvornome metru ovogodišnji siječanj bio 8. najkišovitiji u povijesti postojeće meteorološke postaje. No istodobno je na Rabu izmjeren “samo” 51 mm oborine – manje od siječanjskog prosjeka, a još veći manjak zabilježen je na srednjem Jadranu, gdje je lokalno palo i manje od 25 litara, primjerice u Hvaru i Komiži.

“Veljača – prevrtača”?!

Iako se izreka iz naslova često spominje za veljaču, jedini mjesec sa ženskim imenom (?!) – ostvare li se trenutačno najvjerojatnije dugoročne prognoze za sljedeća četiri tjedna – ne bismo trebali imati neka velika i česta temperaturna odstupanja i skokovite promjene temperature, kakve smo imali u siječnju, primjerice, kad su se vrijednosti i najviše i najniže dnevne temperature zraka gdjekad razlikovale i za više od 10 °C od dana do dana.

Naravno, promjene su moguće jer kod dugoročnih prognostičkih izračuna tako detaljne prognoze po danima nisu pouzdane kao kod srednjoročnih prognoza 4 – 10 dana unaprijed, te pogotovo ne kod još pouzdanijih kratkoročnih prognoza, do 3 – 4 dana unaprijed.

Gotovo je sigurno kako ćemo u prvom desetodnevlju veljače imati vrijednosti temperature zraka znatno primjerenije dobu godine od onih koje smo imali posljednjih siječanjskih tjedan dana, na Jadranu i dulje. Ta prognoza uključuje noćne i osobito jutarnje temperaturne minuse ne samo u većini kopnenih krajeva, nego povremeno i blizu mora, makar samo pri tlu.

Stoga su od oborina mogući mraz i inje, a za pojavu snježnih pahulja samo malo raste vjerojatnost u gorju od petka. A ni prognoza ukupne količine oborine za cijelu veljaču ne daje razloga za optimizam ljubiteljima zimskih radosti.

Proljeće, ljeto…

Još dugoročnije prognoze po tromjesečjima, pa i mjesecima, ne upućuju na neku znatniju promjenu – i dalje daju umjerenu pa i veliku vjerojatnost (za dugoročne prognoze je to više od 70%) za srednju sezonsku pa i mjesečnu temperaturu zraka barem malo višu od prosjeka.

Istodobno su mjesečne i sezonske prognoze količine oborine uobičajeno manje pouzdane – ako se trenutačne ostvare – nakon razmjerno suhe veljače veću mjesečnu količinu oborine od prosječne mogli bismo barem ponegdje imati u travnju, ponegdje i svibnju.

(index.hr)